U što investiraju roditelji u Hrvatskoj i kako štede za svoju djecu?

Rođenje djeteta jedna je od najvećih promjena u nečijem životu. Prioriteti se promijene praktički preko noći, fokus se usmjerava prema djetetu, počinje se više razmišljati o budućnosti.

Svaki roditelj želi zaštititi svoje dijete i omogućiti mu da ima što bolji život. To je dubinski usađeno u psihu svakog roditelja, pa često žrtvuju i svoju trenutačnu dobrobit za buduću dobrobit svoje djece. Počinje se štedjeti i investirati za djecu, a ne za sebe. Nekoliko je načina na koji roditelji sebi odvajaju od usta kako bi štedjeli i investirali za potomstvo.

Između 80 i 90 posto roditelja štedi i investira novac za svoju djecu, prema raznim istraživanjima u Sjevernoj Americi i Europi. U nekim državama, poput Švicarske, većina roditelja počinje štedjeti za njihovu budućnost već u prvoj godini djetetova života. U SAD-u, poznatom po visokim školarinama na fakultetima, velik dio troškova studiranja financira se iz štednih fondova za obrazovanje u koje su roditelji uplaćivali za djecu.

Načini štednje i investiranja roditelja razlikuju se od države do države i prate opće financijske navike u društvu. U državama Adrija regije prevladavaju investicije za budućnost djece u obliku nekretnina i štednja u obliku oročene štednje u banci, za razliku od SAD-a gdje se puno više štedi u fondovima za obrazovanje, a investira u dioničke fondove.

Zadnjih desetljeća dogodila se i velika promjena u stavovima građana o budućnosti budućih generacija. Prema rezultatima međunarodne ankete organizacije i think tanka Pew Research Center objavljenima početkom ove godine, većina ispitanih u SAD-u i državama zapada EU-a smatra da će financijska situacija biti gora budućim generacijama.

Pesimistična očekivanja o budućnosti dodatni su poticaj roditeljima da osiguraju bolju budućnost svojoj djeci. Više je načina za to, a na svakom je roditelju da odabere najpogodniji s obzirom na njihovu financijsku situaciju, sklonost riziku i ostale preferencije. Navest ćemo neke od njih.

U Adria regiji za djecu se najviše investira u nekretnine

Tradicionalno najpopularniji način ulaganja u državama Adria regije je ulaganje u nekretnine. Kako obrasci štednje i investiranja za djecu u svim državama prate opće obrasce, onda je pretpostavka da su nekretnine najčešći način ulaganja roditelja za djecu u Adria regiji. Teško je točno prikupiti podatke o stvarnoj namjeri ulaganja u nekretnine, ali se može postaviti hipoteza da je u državama gdje su nekretnine najpopularniji način ulaganja za djecu udio vlasništva nad nekretninom u kojom se živi visok, i to bez hipoteke i kredita.

 

Podaci potvrđuju da to vrijedi u državama Adria regije kada se usporedi s prosjekom EU-a i drugim državama Europe visokog standarda i različitih kulturološko-investicijskih navika, kao što je Švicarska.

U EU-u 69,1 posto kućanstava živi u vlastitoj nekretnini, od čega je 24,7 posto opterećeno hipotekom i kreditom. Postotak vlasništva povećavaju države istoka EU-a, a u državama zapada EU-a situacija je još gora. U Njemačkoj 46,5 posto kućanstava živi u vlastitoj nekretnini, od čega je 21,5 posto opterećeno hipotekom i kreditom. U bogatoj Švicarskoj velika većina nekretnina u vlasništvu onih koji u njima stanuju opterećena je hipotekom i kreditom.

Za razliku od EU-a, Njemačke i Švicarske, u državama Adria regije vlasništvo nad nekretninom u kojoj se živi je ne samo visoko (između 75,4 posto u Sloveniji i 91,1 posto u Hrvatskoj), nego je i od toga velika većina neopterećena hipotekom i kreditom. To sugerira da se nekretnine većinom nasljeđuju i da je takav tip investiranja za djecu puno važniji.

Dječja štednja je nekada bila isplativa, više nije

Štednja u različitim oblicima popularna je u državama Adria regije, iako se zbog nižeg dohotka ne može uštedjeti kao u razvijenijim državama. Točnije, države slabijeg standarda u Europi u pravilu manji dio svog dohotka mogu izdvojiti za štednju, iako postoje određena kulturološka odstupanja među državama.

U Njemačkoj, Švedskoj, Francuskoj i Luksemburgu štedi se između 15 i 20 posto dohotka, ali isto vrijedi za Češku i Mađarsku. Stopa štednje u Sloveniji bila je 15 posto, u Hrvatskoj između šest i devet posto, a Srbiji manje od pet posto.

Ipak, oni koji ne investiraju u nekretnine za djecu najčešće se odlučuju na dječju štednju. Većina banaka u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, BiH i Sjevernoj Makedoniji nudi uslugu dječje štednje, najčešće pod nazivima koji upućuju na djecu kao što su "Pčelica", "Bambino", "Bubašpara", "Cvrčak", "Super Štek" i sl.

No vremena kada se dječja štednja isplatila davno su prošla. Bila je popularna i isplativa sve do vremena nakon financijske krize 2008., kada su središnje banke počele snižavati referentnu kamatnu stopu. Danas kamate koje banke nude na dječju štednju nisu ni izbliza dovoljne da pobijede inflaciju u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Sjevernoj Makedoniji. U Hrvatskoj banke nude kamatu između 0,02 za oročenje od nekoliko mjeseci do maksimalno dva posto za oročenje na 60 mjeseci. Slične kamate nude se u Sloveniji i BiH. Kamate su nešto bolje u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji ako se odabere štednja u nacionalnoj valuti umjesto eurima, ali onda treba uzeti u obzir ne samo inflaciju, nego i promjenu tečaja.

U pravilu se dječja štednja više ne isplati, pa bi je trebalo izbjegavati, iako je nekada bila popularna u državama Adria regije. Još je gora ideja nakupljanje novaca na tekućem računu, jer njihovu vrijednost pogotovo pojede inflacija. Štednja je dobra navika, ali u današnje vrijeme niskih kamatnih stopa puno je manje isplativa u odnosu na investiranje, koje može biti širokog raspona rizika.

Depositphotos

Zaštita budućnosti djece životnim osiguranjem

Životna i neživotna osiguranja dobar su način smanjivanja rizika od rizičnih događaja (smrti roditelja, bolesti, nesreće itd.) koji mogu imati nesagledive negativne posljedice na budućnost djece.

Iako su nesreće na radu puno rjeđe nego nekada, ljudi žive duže i relativno sigurnije, osiguravanje financijske sigurnosti obitelji u slučaju tragičnog događaja nudi određenu sigurnost da će djeca biti bar djelomično zbrinuta ako se nešto dogodi.

Istraživanja pokazuju da financijska situacija u kućanstvu ima velik utjecaj na kasniji životni uspjeh djece, a tragični događaji poput smrti ili nesreće koja je dovela do trajne nesposobnosti za rad mogu imati jako negativan utjecaj na prilike za dostizanje profesionalnog i materijalnog životnog uspjeha djece.

Većina studenata u državama Adria regije ne radi, nego ih uzdržavaju roditelji, pa gubitak prihoda jednog roditelja umanjuje izglede za stjecanje višeg stupnja obrazovanja, što za sobom povlači manji dohodak u budućnosti. To znači da će i njihova buduća djeca biti u goroj situaciji zbog toga. Jedna tragedija može odrediti sudbinu više generacija obitelji, a životna i neživotna osiguranja način su da se rizik minimalizira.

Mješovitim životnim osiguranjem kombiniraju se elementi štednje i osiguranja. U slučaju smrti, bolesti ili nezgode financijski pomaže obitelji, a u slučaju doživljenja tj. istekom police ugovoreni se iznos isplaćuje osiguraniku. Brojna osiguranja nude i naknade prilikom rođenja djeteta, oko 2,5 posto osiguranog iznosa po djetetu.

Neva Žganec/Pixsell

Zlato i srebro – tradicija na moderni način

Klasika nikada ne umire. Zlato i srebro su cijelu povijest čuvari vrijednosti i koriste se kao zaštita od rasta cijena i gospodarskih kriza. Ništa nije toliko sigurno kao plemeniti metali. Iza svake novčanice stoji samo obećanje države da novčanica ima određenu vrijednost, ali zlato i srebro imaju vrijednost koja nadilazi države, politička uređenja, politiku i ratove.

Tradicija u državama Adria regije darovanje je zlatnog nakita u raznim prigodama: krštenju, pričesti, rođendanu, ženidbi itd. No nakit nije čisto zlato. Iako predstavlja određenu vrijednost i sigurnost, nije idealan. Često se zaboravi gdje stoji i izgubi se.

Sve češći trend je da se umjesto zlatnog nakita u prigodama daruje investicijsko zlato u obliku polugica i novčića. Investicijsko je zlato čisto i lako se može pratiti njegova cijena po kretanju cijena na tržištu. Dogode se povremene oscilacije u cijeni, posebno srebra, ali dugoročno se zlato pokazalo kao dobra investicija, a za djecu je bitna upravo dugoročna perspektiva.

Dugoročna ulaganja u ETF-ove i dionice

Ulaganje u dionice je povijesno popularnije u SAD-u nego u Europi zbog veće razvijenosti tržišta, kulturoloških navika, veće financijske obrazovanosti i razvijenosti financijskog tržišta. Posebno u Adria regiji ulaganje u dionice nije nikada zaživjelo, za što osim kulture i znanja postoje objektivni razlozi vezani uz događaje na financijskim tržištima u regiji.

Nove generacije to mijenjaju. Sve više mladih, uključujući mlade roditelje, upravo u dioničkim ulaganjima vidi način za poboljšanje financijskih prilika za sebe i svoje obitelji. Moderne tehnologije su uvelike olakšale i demokratizirale ulaganja u dionice, čemu su posebno pridonijele platforme poput eTora, Robinhooda, M1 itd.

Nikada u povijesti nije bilo tako laku ulagati u američke dionice iz Adria regije, a mnogi mladi koriste tu priliku da bi investirali za sebe i svoju djecu. Veliki rast popularnosti ETF-ova zadnjih je godina također proširio dostupnog dioničkog tržišta malim ulagačima.

Više od 60 posto kućanstava u SAD-u posjeduje dionice, a u nekim državama EU-a i do 35 posto. Stanovnici država Adria regije nemaju naviku ulagati u dionice. Procjenjuje se da ih svega oko pet posto kućanstava u Hrvatskoj posjeduje. Nema dostupnih podataka, ali u ostatku regije postotak gotovo sigurno nije veći. U Srbiji velik broj građana posjeduje besplatne dionice koje su dobili od države 2010. i 2011., ali se radi o nacionalnim kompanija izlistanima na Beogradskoj burzi, koja pati od velikih problema nelikvidnosti, nedostatka institucionalnih ulagača i niskog prometa.

Ulaganje u dionice može biti volatilno na kratki i srednji rok, ali dobrom diverzifikacijom portfelja i odabirom manje rizičnog ETF-a osiguravaju se dugoročni prinosi, koji su zapravo jedini bitni kada govorimo o investicijama za djecu.

Bez obzira u što investirali i kako štedjeli za djecu, ključno je početi što prije. Duži vremenski okvir smanjuje rizik ulaganja u dionice i ETF-ove, iskorištava zakon kumulativnog rasta kod kamatnih stopa i omogućuje da relativno mala ulaganja i štednja narastu do značajnog iznosa koji će djeci olakšati život.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar