Hrvati u bankama drže 40 mlrd. eura, manje od dva posto štediša ima 40 posto tog iznosa

Štednja Hrvata i dalje raste, iako nešto sporijom stopom. Na računima smo koncem prošle godine imali gotovo 40 milijardi eura depozita, a sudeći po nešto starijim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), manje od dva posto najimućnijih štediša drži gotovo 40 posto depozita.

Konkretno, na kraju prošle godine depoziti kućanstava u Hrvatskoj rasli za 4,9 posto i iznosili 39,6 milijardi eura, a od tog iznosa je 10,8 milijardi bilo oročeno, što je rast od 6,9 posto.

Detaljniji pogled na brojke otkriva kako je rast ukupnih oročenih depozita usporio s 23,8 posto na kraju rujna 2024. na 9,9 posto na kraju prosinca, dok je rast kod kućanstava poprilično zakočio, s 25,2 na 6,9 posto.

U četvrtom kvartalu prošle godine oročeni depoziti kućanstava pali su za 0,2 milijarde eura, odnosno 1,4 posto.

Smirivanje nakon pandemije

"Nakon što su bankovni depoziti iznimno snažno rasli po izbijanju pandemije, njihov je rast znatno usporio u protekle dvije godine. Izrazito snažno povećanje depozita privatnog sektora uglavnom odražava otkup državnih vrijednosnih papira od (...) središnje banke u jeku krize izazvane pandemijom, oporavak priljeva kapitala iz inozemstva i prihoda od turizma u godini nakon pandemije, zatim snažno kreditiranje poduzeća u vrijeme energetske krize tijekom 2022. te konačno polaganje gotovine kuna u banke uoči uvođenja eura", objavili su iz HNB-a u svojim prosinačkim Makroekonomskim kretanjima i prognozama.

Bloomberg

Ističu da je nakon toga, u 2023. godini, uslijedilo usporavanje rasta depozita koje iz središnje banke objašnjavaju slabijim kreditiranjem poduzeća, većim ulaganjima domaćih institucionalnih investitora u inozemstvo, obnovom zaliha gotovine nakon uvođenja eura i povećanjem depozita države kod HNB-a.

Tijekom 2024. stopa rasta vratila se na pretpandemijske razine.

Nejednakost u štednji

HNB-ovi podaci o raspodjeli depozita su nešto stariji i obuhvaćaju 2023. godinu, ali lijepo oslikavaju štednu nejednakost građana. Iako se u analiziranom razdoblju generalno blago smanjila, u apsolutnom su iznosu snažnije rasli depoziti u gornjem dijelu distribucije.

Tako je nominalni porast novčanih sredstava u najvišem, desetom decilnom razredu distribucije iznosio oko 643 milijuna eura, u devetom oko 284 milijuna eura, a u osmom oko 157 milijuna eura.

S druge strane, relativno su najviše porasla novčana sredstava deponenata u razredu između 10. i 30. percentila distribucije, i to gotovo za trećinu, dok su sredstva na računima deponenata u gornjoj polovini raspodjele rasla manje od 10 posto.

Zanimljivo je da je koncem 2023. godine 937 Hrvata imalo štednju od više od milijun eura, s tim da je ta brojka od lipnja te godine pala za 27. Koncentraciju štednje u rukama šačice građana pokazuje i podatak kako manje od dva posto štediša drži gotovo 40 posto ukupnog iznosa depozita.

S druge strane, 1,7 milijuna ljudi na računima ima manje od 1.000 eura, što znači da više od 50 posto "najsiromašnijih" štediša imalo manje od jedan posto ukupnog iznosa štednje.

Ako gledamo broj građana s nešto ozbiljnijom ušteđevinom od više od 20 tisuća eura, njih je bilo nešto više od 400 tisuća.