.webp){kind=icon}
Vlasnik i direktor građevinske tvrtke BBR Adria Želimir Bodiroga je u razgovoru za Bloomberg Adriju istaknuo snažniju aktivaciju državnih zemljišta kao način povećanja ponude nekretnina na hrvatskom tržištu, čime bi se stabilizirala cijena stanova i ublažio problem iseljavanja.
Je li rast cijene građevinskog materijala i zemljišta utjecao na profitabilnost vaše tvrtke, i koliko?
U našem sektoru krize dolaze i odlaze. Tko je pravilno gospodario, predosjetio promjene cijena materijala i na vrijeme kupio, taj je dobro prošao. Svi oni koji su dobit ulagali u nabavku repromaterijala spremno su dočekali krizu s dobavama građevinskog materijala. Većina građevinara je uspješno prebrodila tu situaciju.
Čitaj više
Odrčić: Gospodarstvo u 2023. raste 1,7 posto
Vlada će u idućih nekoliko godina vrlo teško kontrolirati rashodovnu stranu javnih financija, smatra Odrčić.
21.08.2023
Banke se muče s prodajom kredita za komercijalne nekretnine
Tržište je presušilo i banke imaju malo opcija za izlazak iz imovine vezane za poglavito uredske nekretnine.
07.08.2023
Državne nekretnine nude povoljne prostore na atraktivnim lokacijama
Najveći poslovni prostor na natječaju je na adresi Pod zidom br. 3 i početna mu je zakupnina 17,60 eura po kvadratu.
31.07.2023
Mrvoš: Porezom treba napasti prazne nekretnine
Prinosi od iznajmljivanja na sličnoj su razini s razinom inflacije u Hrvatskoj.
27.07.2023
Većina građevinara žali se na nedostatak radne snage, pogotovo domaćih radnika, i spore procedure pri zapošljavanju stranaca. Imate li vi taj problem?
Strane bih radnike podijelio na dvije skupine. Jedni su ljudi s našeg i sličnog govornog područja, dakle iz Hrvatske, Srbije i BiH. Mi dosad nismo zapošljavali ljude iz Nepala ili Filipina. Treba platiti dobrog radnika. Bolje jednog dobrog platiti, nego imati pet radnika koji loše rade i pritom imaju jezičnu barijeru. Mislim da država treba skratiti rok od 60 dana za sređivanje dokumentacije za radnika.
Ključni razlog konstantnog rasta cijene stanova u Zagrebu i na obali je snažna potražnja koja značajno nadjačava ponudu. Kako povećati ponudu? Treba li država donijeti neki novi model POS-a i kako bi trebao izgledati?
Apsolutno je sigurno da bez uključivanja države ovaj problem neće biti riješen. Danas imamo astronomske cijene građevinskog zemljišta. Teško je napraviti zgradu da kvadrat stana bude ispod 2.500 eura. Državna zemljišta u okolici gradova treba staviti na prodaju ili licitaciju, pogotovo u Zagrebu, neovisno u kojem dijelu grada. To je ujedno i rješenje demografskog problema. Mlade obitelji odlaze u inozemstvo trbuhom za kruhom jer si ne mogu priuštiti stan od 100-200 tisuća eura, da kupe stan, niti postoji mehanizam koji će im omogućiti da to učine. Nitko od njih ne traži stan na Jelačićevu trgu. Pristalica sam gradnje satelitskih naselja u okolici grada, ali to država mora učiniti – omogućiti zemljište i infrastrukturne i urbanističke planove. Time se bave ljudi u kojekakvim službama, ali oni nemaju iskustva u građevinskim projektima. Ako svake godine izgubimo grad veličine Čakovca, tko će za 20 godina uplaćivati za mirovine?
Građevinska aktivnost usporava – u lipnju imamo 12,7 posto manje izdanih građevinskih dozvola na godišnjoj razini (većina su stambene zgrade). Zaključujete li iz toga da će cijene novogradnje stagnirati, padati ili možda rasti s obzirom na to da manje dozvola znači i manje zgrada, uz jednako veliku potražnju?
Ovdje na Knežiji (koja nije top gradski kvart), stan u novogradnji se prodaje za 4.200 eura po metru četvornom. Svaka roba ima kupca. Jasno je da je prisutno usporavanje tržišta, broj transakcija se smanjio, to je uvjetovano visokim cijenama nekretnina, rastom kamatnih stopa i krizom na nama najvažnijim tržištima. Mislim da će 2024. biti na ovoj razini, ali puno toga ovisi i o daljnjem tijeku i ishodu rata u Ukrajini.
Vidite li na pomolu neku novu krizu za građevinski sektor? Prate li vas banke u projektima kao i dosad ili je s rastom kamatnih stopa i financiranje projekata postalo teže, sporije i rigoroznije?
Ne bih rekao da je teže, samo su banke postale opreznije. Ako imate dobar bonitet i kolaterale, nema problema u pronalaženju novca. Ne vidim krizu za građevinare koji su izašli izvan domaćeg tržišta. Mi trenutačno manje radimo u Hrvatskoj, ali upravo smo u Beogradu potpisali gradnju jednog nebodera za jednog velikog stranog investitora. Mojim kolegama uvijek govorim da mi tržišta ne trebamo tražiti preko bijela svijeta, nego tamo gdje nas ljudi razumiju. Bosna, Srbija, Slovenija i Crna Gora su interesantna tržišta za naše građevinare i mislim da tamo možemo ponuditi izvanrednu kvalitetu. U Njemačkoj i Austriji ste uvijek druga ili treća ruka i tamo vladaju kolonijalni uvjeti.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
