.webp){kind=icon}
Deset kvartala za redom. Toliko već cijene nekretnina idu prema gore. Ima li tome kraja? Što kupci traže? Koja je razlika u kupovnoj moći stranaca i građana Hrvatske? Ove smo teme otvorili s Vlatkom Mrvošem, direktorom agencije Proagent i sudskim procjeniteljem za nekretnine.
Brojke koje je ovaj mjesec objavila Hrvatska narodna banka potvrdile su da su cijene stanova u Hrvatskoj u prvom tromjesečju porasle i deseti kvartal za redom. Što su po vama glavni pokretači tog rasta?
Potražnja. Hrvatska više nije destinacija samo za odmor, već je strancima postala i destinacija za život. Cijene nekretnina su daleko niže nego u njihovim matičnim zemljama i to je daleko veći problem jer cijene koje su normalne za strano tržište, za naše građane su gotovo pa i nedostižne. To je problem koji moramo početi rješavati.
Čitaj više
Cijene stanova rasle i deseti kvartal za redom
U prvom tromjesečju stanovi su poskupjeli dodatnih dva posto.
20.07.2023
Cijena kvadrata past će za pet posto, porez na nekretnine je nužan
Nɑ preokret trendɑ nɑ tržištu nekretninɑ u ovoj godini snɑžno će utjecɑti promjenɑ monetɑrnih politikɑ.
05.07.2023
Hrvatska rekorder godišnjim rastom cijena nekretnina u EU
U Hrvatskoj su cijene nekretnina u prvom tromjesečju na godišnjoj razini rasle 14 posto naspram EU prosjeka od 0,8 posto.
05.07.2023
Priuštivo stanovanje u Hrvatskoj pred zidom, a temelji se samo naziru
Čimbenici koji doprinose bujanju cijena nekretnina nastavljaju se gomilati.
30.06.2023
Do kada vidite da se taj trend nastavlja i do kada tržište može opskrbljivati sve one koji u nekretnine idu kao investiciju, a ne kao rješavanje stambenog pitanja?
Dok je inflacija oko sedam posto, a toliki su i prinosi otprilike od iznajmljivanja nekretnine, imamo pozitivnu nulu. Dok je tako, ti trendovi će se održati i dalje jer su nekretnine najbolje mjesto za ulaganje. Ako su pritom te nekretnine i osigurane, još bolje. Ja ne vidim usporavanje. Malo je usporilo jer je ljeto, ali najesen će se stvari vratiti na staro.
Što kupci traže? Tu mislim i na kupce koji u nekretnine bježe od inflacije i na kupce koji rješavaju svoje stambeno pitanje?
Potražnja je glavni razlog za bijeg. Neki ulažu u zlato, neki u nekretninu, neki u luksuz. Iznajmljivanje nekretnina je dovelo do velike potražnje. Mi pritom nemamo dovoljno nekretnina. Stare nekretnine imaju istu cijenu kao i novogradnja. To nije normalno, ali tome je tako jer ponuda ne zadovoljava. Što je, tu je. Država bi morala ući u ovu igru i borbu protiv toga na način da pokrene izgradnju socijalnih stanova da ljudi mogu dobiti kvadrat po normalnoj cijeni ili čak dugoročni najam.
Što je s uredskim prostorima. Koliko hibridni način rada utječe na trgovanje poslovnim prostorima?
S tim smo završili. To je bilo aktualno u doba korone. Ništa ne može zamijeniti timski rad u istom prostoru. Taj uredski način života je produktivniji nego kad ste sami u svojoj kući i dislocirani. To smanjuje troškove prostora, ali postavlja se pitanje tko plaća troškove radnicima koji rade od kuće. Tko jamči i za sigurnost podataka. Mislim da smo s time završili. Djelatnosti poput IT-a možda i ostane u tome, ali ostali se polako sele i mislim da će taj problem polako nestati.
Kako bi porez na nekretnine mogao djelovati na tržište nekretnina?
Neminovno je da će porez na nekretnine doći. I dobro je da dođe, ali stavio bih naglasak na nekretnine koje nisu u funkciji. One gdje je netko parkirao novac i koje stoje neiskorištene. Nije fer da se oporezuju nekretnine koje se koriste, a da se vlasništvo nad praznim nekretninama ne oporezuje. To je jako loše. I onda dolazite do toga da ne možete dobiti najam u nekom gradu jer je sve u funkciji. Cilj poreza bio bi da se nekretnina čim prije stavi u funkciju.
