Američka kriza tržišta poslovnih nekretnina neće se preliti na Hrvatsku

Kriza u sektoru komercijalnih nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama poprima sve ozbiljnije razmjere. Na naplatu dolazi oko 900 milijardi dolara dugova, dok cijene nekretnina čak i na Manhattanu padaju i do 50 posto. Problemi su počeli u vrijeme pandemije jer je rad od kuće ispraznio urede. Potražnja se dakle smanjila, a potom su počele rasti i kamatne stope, otežavši vlasnicima refinanciranje kredita za skupe zgrade.

Gomile zgrada zjape prazne dok se dugovi gomilaju. Proteklih mjeseci nove vlasnike dobile su i dvije velike zagrebačke poslovne zgrade, ZagrebTower i Eurocentar. Prodavač je austrijska stambena grupacija S Immo koja je potvrdila da se povlači iz Hrvatske. Ipak, potražnja za komercijalnim nekretninama u Hrvatskoj i dalje postoji – poručuje za Bloomberg Adria TV  Želimir Bodiroga, vlasnik regionalno prisutne građevinske kompanije BBR Adria, koja ima značajno iskustvo u gradnji poslovnih nekretnina.

"Amerikanci su majstori špekulacije. Tamo preko noći možete postati milijunaš, pa potom završiti na prosjačkom štapu. Banke u Europi su puno opreznije. Mi u Europi nikad nismo imali kamatu od jedan posto, koja odjednom skoči na sedam posto. Naučili smo neke lekcije iz krize 2008., nema velikih projekata koji su na čekanju ili da stoje nedovršeni zbog financiranja", kaže Bodiroga.

Isplativost gradnje: Stanovi ili poslovne zgrade?

Je li investitorima i izvođačima radova danas isplativije graditi stambene ili poslovne zgrade? Naš sugovornik kaže da jednoznačnog odgovora nema. Pojašnjava da u slučaju stambenih nekretnina cijena najviše ovisi o lokaciji, pa se neki stanovi prodaju po cijeni od sedam tisuća eura po kvadratu dok je zgrada još u razini zemlje. Istovremeno, u poslovnim zgradama veliku ulogu igra hoće li zgradu prepustiti kupcu ili zakupcu. Najveći rizici za izvođače radova su, ističe, dostupnost, isporuka i cijena materijala. Rat u Ukrajini i sukobi u Crvenom moru poremetili su isporuke nekoliko ključnih građevinskih sirovina, osobito željeza. "Tu nastaje rizik da projekte ne završite u zadanom roku i da vam cijena materijala naraste iznad iznosa predviđenih ugovorom", dodaje.

Nacionalni plan stambene politike

Potpredsjednik Vlade Branko Bačić je prije nekoliko dana najavio nacionalni plan stambene politike kojim bi se povećala ponuda stanova na tržištu i omogućilo priuštivo stanovanje. Spominje se državna subvencija stanodavcima, zatim aktivacija neperspektivne imovine (brojne vojarne, škole i napušteni objekti koji se mogu prenamijeniti), dok je treća poluga modificirani program poticane stanogradnje. Pritom bi s gradovima i općinama država ušla u bržu realizaciju izgradnje novih stanova na prostorima predviđenim prostornim planovima.  Može li takva strategija riješiti probleme visokih cijena, nastalih zbog goleme potražnje i slabe ponude stanova?

Bloomberg Adria

"Pozdravljam ovakvu inicijativu, ali svako novo satelitsko naselje uz velike gradove mora doći uz odgovarajuću infrastrukturu, javni prijevoz i blizinu škola i vrtića. Nisam siguran ni da država točno zna koliko imovine ima. Ono što također znamo je da u Zagrebu ima puno praznih stanova, unatoč velikoj potražnji", ističe Bodiroga.

Domaći građevinski radnici dvostruko skuplji

Svaki deseti radnik u Hrvatskoj je stranac. Kao i susjedne zemlje, Hrvatska je prilično ovisna o stranim radnicima. Bodiroga kaže da nema problema s pronalaskom radnika, a preferira domaće ljude i one iz BiH i Srbije.

"Savjetujem isto svim građevinarima: dobrog radnika treba platiti. Nijedan Hrvat vam neće raditi težak fizički posao za 700-800 eura. To mora biti dvostruko više. Dobar radnik nije skup. Skuplje je imati stranog radnika koji treba prevoditelja, a pritom je i fizički slabiji u smislu zahtjevnosti građevinskog posla", zaključuje naš sugovornik.

 

Cijeli razgovor pogledajte u videu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar