.webp){kind=icon}
Uz manjak radne snage i neizvjesne cijene materijala, nastavak niže aktivnosti u izgradnji zgrada, prema izvještaju naših analitičara, trebao bi potaknuti građevinsku industriju da se više oslanja na projekte niskogradnje u bliskoj budućnosti. Želimir Bodiroga, vlasnik građevinske tvrtke BBR Adria, objašnjava zašto ne bi htio da mu budućnost tvrtke ovisi o niskogradnji.
Građevinska poduzeća, posebno u visokogradnji, često ugovaraju poslove s investitorom, a onda gradnju provode angažirajući podizvođače. Neminovno se dio zarade dijeli s drugim tvrtkama. Ima li naznaka konsolidacije tržišta, da se kompanije udružuju ne samo operativno, nego i pravno?
Rekao bih da je udruživanje put ostanka na tržištu zbog krize koja nam kuca na vrata. Tu krizu moramo promatrati iz perspektiva povećanja cijena energenata, rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku. Kapital je plašljiv i ako dođe do bilo kakvih poremećaja na tržištu, bit će manje investicija. Što se tiče podizvođača, to se već godinama radi, da ljudi ugovore veliki posao i onda uzimaju podizvođače. Tako je puno lakše udruživati se za projekt, nego zapošljavati velik broj ljudi, jer ako dođe do krize, onda imate problem kako platiti ljude i zadržati ih. Mislim da je to jako veliki put sada u Njemačkoj gdje su smanjene investicije. Kod nas još toga ima na velikim projektima, a manje projekte radite sami da biste sačuvali kapital.
Čitaj više
Želimir Bodiroga: Državna zemljišta u okolici Zagreba najbolje je prodati
Vlasnik građevinske tvrtke BBR Adria ističe ključnu ulogu države u stabilizaciji tržišta nekretnina.
24.08.2023
Udruga Glas poduzetnika: "Male građevinske firme su u opasnosti"
"Zakon najviše ide na ruku velikim građevinskim tvrtkama, dok će mala poduzeća staviti u težak položaj", ističu iz udruge.
08.11.2022
Broj izdanih građevinskih dozvola u kolovozu 29,3 posto veći nego lani
Prema izdanim građevinskim dozvolama u kolovozu 2023. godine, predviđeno je građenje 2044 stana.
16.10.2023
Uz pad cijena stanova mijenja se armatura građevinskog biznisa u regiji
Mada se očekuje pad cijena stanova, oni će i dalje biti skupi, što će smanjiti potražnju, a radnici će se preseliti u gradnju infrastrukture koju financira država.
16.10.2023
Kako vidite izglede za izgradnju poslovnih prostora u narednih nekoliko godina? Pitam vas jer globalno vidimo trend poslovnih zgrada koje zjape prazne već nekoliko godina, kompanije smanjuju korištenje poslovnih prostora. Prvo je zgrade ispraznila pandemija, odnosno rad od kuće, a onda je došlo do rasta troškova energije i održavanja. Kakvi su izgledi za izgradnju poslovnih zgrada?
Nisam optimist. Problem je što u posljednje vrijeme zakupnine nisu rasle kao što su rasle stanarine, nije bilo potražnje za poslovnim prostorima. Dok je god inflacija visoka, nekretnine će biti zanimljive za ulaganja. Prvenstveno stanovi, a onda i poslovni prostori. Bio bih jako zadovoljan kada bi se u iduće dvije do tri godine zadržalo na ovoj razini koju smo dosada imali, možda bude pad u jednoznamenkastom postotku.
Što će biti s profitabilnosti građevinskog biznisa u idućih godinu ili dvije? Smanjuje se volumen trgovanja nekretninama, čime bi se trebala smanjiti i građevinska aktivnost. Koliko prebacivanje na niskogradnju može spasiti stvar u smislu profitabilnosti?
Odgovor na to pitanje je država. U projektima niskogradnje obično je investitor država i oni u svojim planovima gradnje trebaju predvidjeti koji su projekti interesantni. Međutim, ja ne bih bio sretan da mi budućnost firme ovisi o niskogradnji. Puno je ljepše kad imate privatnog investitora, on ili ima novac i projekt, ili nema. Brzo se dogovorite. Kad radite s državom, onda je pitanje javnih natječaja, žalbi, puno sudionika. Doslovno jučer pokrenuto poduzeće se može žaliti na natječaj i otezati proceduru. Kod nas je danas jako bitno imati posao na vrijeme, jer svako kašnjenje znači povećanje troškova.
Fokus vam, dakle, ostaje na visokogradnji?
Mislim da je to sigurnije. Naravno, ako se ukaže prilika da radimo niskogradnju, ne bježim od toga. Trenutačno niskogradnju radimo u Srbiji i Sloveniji, a u Hrvatskoj ne radimo niskogradnju.
Izvješće naših analitičara kao jedan od ključnih izazova u građevinarstvu spominje problem radne snage i plaća koje rastu brže od nacionalnog prosjeka, ali su i dalje ispod nacionalnih prosjeka. Što najviše otežava rast plaća u građevinarstvu?
Opet kažem – država. Ako želimo zadržati ljude i dovesti ih na razinu da imaju iste ili slične plaće kao u Njemačkoj, onda moramo postići da davanja budu na toj razini. U pripremi za ovaj razgovor, pripremio sam kalkulaciju da, kad bi troškove rada u Hrvatskoj izjednačili s onima u Njemačkoj, u Hrvatskoj bi imali 300 do 350 eura neto veće plaće.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
