.webp){kind=icon}
Zbog rasta kamatnih stopa, usporavanja građevinske aktivnosti u Hrvatskoj i recesije u dijelu eurozone, Ivan Odrčić, voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji, smatra da bi do kraja godine nekretnine čak i u Zagrebu mogle pojeftiniti oko pet posto. Predviđa i da će zbog čak triju izbora sljedeće godine (predsjedničkih, parlamentarnih i europskih), kao i visokoinflatornih okolnosti, u narednih nekoliko godina Vlada vrlo teško kontrolirati rashodovnu stranu javnih financija.
U 2022. je BDP porastao za 6,3 posto. Prema svim dostupnim podacima usred smo rekordne turističke sezone. Većina domaćih institucija dosad je revidirala procjene ovogodišnjeg rasta BDP-a naviše. Što kaže vaša zadnja procjena?
Naša revizija je išla k rastu od 1,7 posto. Dva su primarna razloga – blaga zima u energetskom smislu, a potrošački fundamenti su ostali snažni, zaposlenost raste, kao i plaće koje rastu dvoznamenkasto. Ove godine, za razliku od prijašnjih (s izuzetkom pandemijske 2020.) bit će manji fokus na turističkim ostvarenjima, a malo više na ostatku gospodarstva.
Čitaj više
A gdje su tu građani – što nam je odnijelo deset godina članstva u EU-u
Standard je porastao, ali je 2022. na razini koju su Češka, Poljska i Litva imale još 2012.
02.07.2023
Odrčić: Inflacija će i iduće godine biti iznenađujuće visoka
Što se BDP-a tiče, ekonomski rast u svim zemljama Adria regije će se u 2023. godini osjetno pogoršati.
14.12.2022
Odrčić: Unatoč snažnom rastu plaća, radnici s njima mogu kupiti sve manje
Krivac za takav fenomen je visoka stopa inflacije koja se pojavila ove godine.
24.11.2022
Odrčić: Turističke brojke bi iduće sezone mogle usporiti
Nedostatak epidemioloških mjera, okružje visokog ekonomskog rasta te dobri pokazatelji na tržištu rada povoljno su djelovali na turističku aktivnost regije.
21.11.2022
Kada taj gospodarski rast stavimo u perspektivu omjera BDP-a i javnog duga, premijer je nedavno najavio da ćemo ove godine biti na 62,6 posto, a iduće godine ispod 60 posto. Je li to realno – uz sve povišice javnom sektoru, obnovu Banovine od potresa, itd.?
Moguće je, ali izazovno. Vlada Republike Hrvatske ganja taj A kreditni rejting. To ne čudi jer je jedan od zadnjih velikih političkih ciljeva zemlje ulazak u OECD. Fiskalna disciplina i kontrola javnih financija koju Vlada pokazuje sugerira da bi to moglo biti moguće. Međutim, zbog triju izbora sljedeće godine, povišenih inflatornih pritisaka, i dalje su apetiti javnih službi povišeni i u narednih nekoliko godina bit će vrlo teško kontrolirati rashodovnu stranu javnih financija. Plaće ipak nisu u svim djelatnostima pratile rast cijena. Najteže će biti umirovljenicima, za koje se standard pogoršao od ulaska u EU (stopa od rizika od siromaštva se povećala).
Upravo obnova nakon potresa zasad stimulira građevinsku aktivnost u Hrvatskoj. Ipak, u lipnju vidimo godišnji pad izdanih građevinskih dozvola od 12,7 posto, a sve je manje i kupoprodaja stanova. Mislite li da će na tržištima poput zagrebačkog doći do ikakvog pada cijene nekretnina, s obzirom na to da potražnja i dalje nadjačava ponudu?
Sve ukazuje na korekciju. Kamatne stope na novoodobrene stambene kredite narasle su na više od četiri posto, to je u očima analitičara neka prijelomna točka iza koje se ljudi teže odlučuju na kupovinu nekretnina putem bankarskog kredita. Cijene nekretnina su na rekordnim razinama u Zagrebu i na jadranskoj obali, nema više konverzije u euro, postoji recesija u zemljama čiji su državljani kupovali nekretnine u Hrvatskoj (Njemačka prvenstveno). Uz pad broja izdanih građevinskih dozvola, sve nam to sugerira da vidimo korekciju cijena nekretnina od pet posto do kraja ove godine, a nešto veću korekciju sljedeće godine. Nužno je za jaču korekciju i dugoročnu stabilizaciju tržišta nekretnina pod hitno uvesti progresivni porez na nekretnine koji bi regulirao tržište, na sve nekretnine osim one u kojoj osoba živi.
Što se događa na demografskom polju? Ipak se sve u ekonomiji na kraju dana vrti oko potrošača, odnosno čovjeka koji ovdje živi. Kakva je situacija danas i što možemo očekivati u sljedećih par godina?
Hrvatski je standard bitno poboljšan od ulaska u EU. Dijelom i zbog toga što je ovdje ostalo manje ljudi, preostalo stanovništvo onda se bori za radna mjesta, a ako imate manje ljudi, standard se poboljšava u obliku većih plaća zbog manje konkurencije. Mi imamo trenutačno u zemlji oko 150 tisuća stranih radnika. Ti ljudi održavaju ekonomsku moć na nekom baznom nivou, oni konkuriraju na poslovima neke niže kvalifikacije. Dugoročno bi bilo bolje da imamo više visokokvalificiranih radnika. Broj rođene djece je nikad manji, što znači da demografske mjere dosad nisu dale željeni rezultat.
S obzirom na političku pozornicu 2024. godine, odnosno predsjedničke, parlamentarne i europske izbore koji će se održati, što možemo očekivati u ekonomskom smislu za sljedeću godinu?
Najave velikih investicija koje se u velikoj mjeri neće ostvariti te nešto brži gospodarski rast ako se situacija na makropolju nastavi ovako kretati (oko 2,1 posto). Glavni razlog tome je ubrzani rast osobne potrošnje. Očekujemo smirivanje inflacije, a rast plaća će biti postojan zbog ulaska u eurozonu i blizine glavnih trgovinskih partnera koji su bogate zemlje.
