Koliko daleko ili koliko brzo jen mora pasti prije nego što Tokio intervenira?

Slabost japanskog jena ponovno testira strpljenje donositelja politika u Tokiju i uznemiruje investitore. Valuta je pala na 154.79 u odnosu na dolar 12. studenog, najniža razina u oko devet mjeseci, nakon nedavnog pada uglavnom izazvanog dolaskom Sanae Takaichi na čelo Japana. Takaichin fokus na poticanje gospodarskog rasta potaknuo je očekivanja da će biti nevoljna prisiliti Banku Japana na povećanje kamatnih stopa - potez koji bi podržao jen.

Ako središnja banka duže čeka s povećanjem troškova zaduživanja, vlada bi mogla biti prisiljena intervenirati na valutnim tržištima kako bi poduprla jen. Dužnosnici su naznačili da pomno prate kretanja na valutnom tržištu, što je uobičajeni prvi korak prije izravne intervencije.

Iako je Japan posvećen međunarodnim sporazumima koji nalažu da tržišta određuju tečajeve, Grupa 20 je priznala da pretjerana ili neuredna kretanja valuta mogu ugroziti gospodarsku i financijsku stabilnost, dajući članicama prostor za intervenciju kada volatilnost skoči. Japanski dužnosnici inzistiraju da su to oštra ili neuredna kretanja, a ne specifična razina tečaja koja pokreću intervenciju.

Pitanje sada je koliko daleko ili koliko brzo jen mora pasti prije nego što Tokio intervenira da ga zaštiti.

Zašto je slabost jena razlog za zabrinutost?

Iako je pad jena tijekom proteklog desetljeća ili više učinio Japan pristupačnom turističkom destinacijom za milijune stranih turista i povećao dobit najvećih japanskih izvoznika, njegova slabost postala je akutna.

Za gospodarstvo snažno ovisno o uvezenoj energiji i sirovinama, slab jen povećava troškove, potiče inflaciju za kućanstva i smanjuje marže tvrtkama usmjerenim na domaće tržište. Posljedica je pritisak na životni standard koji je već doveo do smjene dvaju premijera.

Postoji još jedan razlog zašto japanska vlada može željeti djelovati. Predsjednik Donald Trump je više puta kritizirao Japan zbog slabog jena, tvrdeći da to daje japanskim proizvođačima nepoštenu trgovačku prednost. To je bila tema u trgovinskim pregovorima između dviju država.

Što je valutna intervencija?

Kada središnja banka neke zemlje intervenira na deviznom tržištu s ciljem jačanja ili slabljenja svoje valute, to se naziva izravna intervencija.

U slučaju Japana, Ministarstvo financija odlučuje kada će djelovati, a BOJ provodi operaciju putem ograničenog broja komercijalnih banaka. Japan će ili kupovati jen i prodavati dolare kako bi ojačao lokalnu valutu, ili prodavati jen i kupovati dolare kako bi je oslabio. Opseg transakcija ovisi o tome koliki učinak ministarstvo želi postići i koliko brzo tržište reagira.

Odakle dolazi novac?

Kada Japan intervenira da podupre jen, dolari obično dolaze iz njegovih deviznih rezervi u obliku gotovine ili američkih državnih obveznica. Na kraju listopada Japan je imao 1,1 bilijuna dolara u stranoj valuti. Tijekom lanjskih intervencija, na primjer, Japan je prodavao dio američkih obveznica iz svojih rezervi kako bi financirao akciju.

Koliko je učinkovita valutna intervencija?

Intervencija je jasan način da vlada poruči špekulantima da neće dopustiti svojoj valuti da slobodno pada ili naglo raste. Međutim, to je samo privremeno rješenje osim ako se ne adresiraju ekonomski temelji koji pokreću trend. Devizne rezerve uglavnom služe zaštiti gospodarstva u slučaju velikog financijskog šoka ili neočekivanog događaja, a ne za umjetno podupiranje valute. Jednostrana akcija i dalje se smatra malo vjerojatnom da okrene tok valutnog momentuma, ali može kupiti vrijeme dok se tržišna dinamika ne promijeni.

Koliko često Japan intervenira na valutnom tržištu?

Japan je tijekom godina razmijenio ogromne količine novca - obično kako bi oslabio jen. No, nedavne intervencije bile su u suprotnom smjeru. Vlada je 2024. ukupno potrošila gotovo 100 milijardi dolara na kupnju jena kako bi poduprla valutu. Na svakoj od četiri prilike tečaj je bio oko 160 jena po dolaru, postavljajući tu razinu kao okvirnu oznaku za moguću buduću akciju.

 

Kako bi zbunili trgovce, dužnosnici često ne potvrđuju intervenciju odmah. No ministarstvo objavljuje iznos potrošen na intervenciju na kraju svakog mjeseca. Stvaranje sumnje i straha od gubitaka dio je strategije ministarstva, što čini izjave dužnosnika vrlo moćnima.

Što je verbalna intervencija?

Kako bi trgovce držali na oprezu i usporili kretanja na tržištima, viši dužnosnici mogu izjavama nagovijestiti mogućnost intervencije i posljedice za sudionike tržišta. Izjave ministra financija ili najvišeg dužnosnika ministarstva za valutu mogu brzo uplašiti špekulante. Dužnosnici obično koriste pažljivo kalibriran skup izraza kako bi pojačali upozorenja i pokazali koliko su blizu akcije. Reference na "poduzimanje mjera" sugeriraju da je intervencija blizu.

Koji su posljedični učinci monetarne intervencije?

Kada japanske vlasti intervenira na valutnom tržištu, trenutni učinak obično je oštar. Prethodni slučajevi pokazuju da jen može skočiti oko dva jena prema dolaru u nekoliko sekundi i četiri do pet jena unutar nekoliko sati.

Takvi nagli pomaci mogu izazvati velike gubitke za trgovce koji spekuliraju da će valuta nastaviti kretanje u prethodnom smjeru. Nagli skokovi također mogu stvarati glavobolje za tvrtke pri određivanju cijena, plaćanjima i zaštiti od fluktuacija tečaja.

Bloomberg

Za vladu, intervencija također nosi političke i diplomatske rizike. Može izazvati kritike zbog manipulacije valutom, posebno kada je intervencija usmjerena na slabljenje jena, što može pomoći izvoznicima. Teže je osporiti tu optužbu kada Tokio intervenira radi podrške jenu.

Kakav je stav SAD-a o slabom jenu?

Trump je početkom ožujka optužio japanske čelnike da su smanjili tečaj jena kako bi stekli konkurentsku prednost te je rekao da su carine rješenje. Japan ostaje na "popisu za praćenje" američkog Ministarstva financija zbog deviznih praksi nakon što je objavio trgovinski i tekući suficit u odnosu na SAD, ali ne ispunjava sve uvjete da bi se okarakterizirao kao manipulator valutama.

Tokio i Washington izdali su zajedničku izjavu u rujnu, u kojoj su dvojica ministara financija potvrdila da intervencija "treba biti rezervirana za rješavanje pretjerane volatilnosti ili neurednih kretanja" i ne za stjecanje konkurentske prednosti. Ipak, tajnik Ministarstva financija Scott Bessent 7. listopada rekao je da japanska vlada mora dati središnjoj banci prostor za upravljanje volatilnošću - komentar koji se smatra upozorenjem protiv prevelike slabosti jena.

Svaka intervencija dogodila bi se nakon prethodnog obavještenja SAD-u, a ako bi rezultirala jačanjem jena, mogla bi biti tacitno pozdravljena od strane Trumpove administracije.