Zašto Bessent želi veću podršku Feda za jačanje jena

Nakon jedne od najdramatičnijih intervencija na valutnom tržištu u posljednjim desetljećima – zajedničkog napora Japana i SAD-a s kraja srpnja radi jačanja oslabjelog jena – američki ministar financija Scott Bessent iznenadio je financijska tržišta pozvavši Federalne rezerve (Fed) da prošire slabije poznati program kreditiranja kako bi pomogli nastojanjima Tokija u obrani vlastite valute.

Riječ je o programu Foreign and International Monetary Authorities (FIMA) Repo Facility, koji bi Japanu omogućio korištenje američkih državnih obveznica kao instrument osiguranja (kolaterala) za posudbu dolara koji bi se potom koristili za kupnju jena. Japan je najveći strani imatelj vrijednosnih papira američkog Ministarstva financija.

Prema Bessentovu mišljenju, mehanizam FIMA bio bi način da Japan prikupi dolare bez stvaranja dodatnog pritiska na tržište američkih obveznica vrijedno 31 bilijun dolara. Velike strane prodaje obveznica mogu pojačati volatilnost, srušiti im cijenu i komplicirati nastojanja da se inflacija drži pod kontrolom.

Evo što treba znati o programu FIMA i kako financijski svijet reagira na Bessentove izjave.

Što je FIMA?

FIMA je stalni program koji stranim središnjim bankama i monetarnim vlastima omogućuje posudbu novca na temelju državno-obvezničkih papira koje drže kod Banke federalnih rezervi u New Yorku.

Zajmoprimci prilažu kolateral i primaju američke dolare, uz dnevni limit od 60 milijardi dolara po zajmoprimcu. To je tek nešto više od iznosa za koji se procjenjuje da je sam Japan potrošio 30. srpnja kako bi obranio svoju valutu. Kada zajam dospije, transakcija se poništava i zajmoprimac vraća gotovinu s kamatama.

Zajmoprimci mogu doći do dolara na jednodnevnoj bazi (overnight) – što znači da se zajam mora vratiti u roku od 24 sata – po stopi postavljenoj na samom vrhu ciljanog raspona Fedove referentne kamatne stope. Taj se raspon trenutačno nalazi na 3,50 posto do 3,75 posto.

Korištenje programa FIMA u ovom je trenutku skuplje od posudbe dolara na privatnom tržištu ugovora o reotkupu (repo tržište), gdje banke i druge financijske kompanije posuđuju jedne drugima. To je napravljeno s razlogom: kreatori politika zamislili su instrument FIMA kao zaštitni mehanizam (backstop) u razdobljima tržišnog stresa, a ne kao izvor redovitog financiranja. Fed je stvorio FIMA-u u ožujku 2020. tijekom izbijanja pandemije covida, kada su nefederalne i strane središnje banke prodavale obveznice kako bi prikupile dolare tijekom previranja uzrokovanih pandemijom. Program je postao stalan u srpnju 2021.

Koliko se često FIMA koristi?

Rijetko. Posljednji je put iskorišten za oko milijun dolara u lipnju, a stanja su obično u jednoznamenkastim milijunskim iznosima. Najznačajnija uporaba dogodila se u ožujku 2023., kada su monetarne vlasti posudile oko 60 milijardi dolara u jeku globalne zabrinutosti za bankarski sektor.

 

Kako se taj instrument može koristiti za podršku jenu?

Kada Japan intervenira kako bi podržao jen, potrebni su mu dolari za kupnju vlastite valute. Jedan od načina prikupljanja tih dolara jest prodaja američkih obveznica, što je korak koji može izvršiti pritisak na tržište američkog državnog duga ako se izvede u velikom opsegu. Instrument FIMA nudi alternativu: Japan može posuditi dolare na temelju svojih obveznica umjesto izravne prodaje tih vrijednosnih papira, pomažući u ublažavanju tržišnog utjecaja intervencije smanjenjem potrebe za trenutnom, velikom prodajom obveznica.

Bessent je opisao program FIMA kao važnu podršku nastojanjima Japana te je u objavi na društvenim mrežama 2. kolovoza naveo: "Potičemo da se u nadolazećim mjesecima poveća njegov limit." Japanska ministrica financija Satsuki Katayama potvrdila je da je Japan kupovao jene i da će koristiti taj instrument u budućnosti. Ni američki ni japanski dužnosnici nisu rekli je li Japan koristio program FIMA tijekom trenutačne intervencije, no Fed objavljuje aktivnosti FIMA-e u tjednim izvješćima svakog četvrtka.

Kakva se rasprava vodi o ovom pristupu?

Program FIMA osmišljen je za razdoblja previranja, a ne kao svakodnevni alat za financiranje intervencija na deviznom tržištu. Trenutačni parametri FIMA-e znače da postoje ograničenja u njezinoj korisnosti za dugotrajnije intervencije.

Analitičari navode da su dizajn i ograničenja programa potaknuli zabrinutost oko toga koliku podršku može pružiti ako Japan bude morao intervenirati više puta ili u velikom opsegu.

Stratezi tvrtke Evercore ISI, Marco Casiraghi i Gang Lyu, napisali su u bilješci za klijente da postoji rizik kako bi Bessentov poziv na povećanje limita zaduživanja u sklopu programa mogao imati suprotan učinak jer bi mogao potaknuti tržišta da testiraju predanost SAD-a i Japana jačanju jena.

Stratezi Bank of America, Mark Cabana i Katie Craig, napisali su u bilješci klijentima od 4. kolovoza da bi svako korištenje mehanizma FIMA za podršku jenu zapravo bilo popuštanje Bessentu jer Japanu daje način da izbjegne prodaju američkog državnog duga na tržištu koje je već osjetljivo na velike strane prodaje.

Briše li Bessentovo zalaganje za proširenje FIMA-e granicu između Ministarstva financija i Feda?

Neki promatrači Feda tvrde da zalazi na osjetljiv teren. Napominju kako je neuobičajeno da američki ministar financija javno poziva Federalne rezerve da naprave promjene u bilo kojem od svojih alata, posebno onom kojim upravlja Odbor za otvoreno tržište (FOMC), tijelo Feda zaduženo za postavljanje kamatnih stopa.

Kao ministar financija, Bessent ima snažan utjecaj u javnosti, ali nema ovlasti nad Fedom. Za bilo kakve promjene FIMA-e bilo bi potrebno odobrenje barem pododbora FOMC-a za strane valute.

No drugi stručnjaci kažu da suradnja između Feda i Ministarstva financija u svrhu osiguranja financijske stabilnosti nije neuobičajena, osobito u razdobljima volatilnosti. Sudionici na tržištu navode da oscilacije na tržištu obveznica pružaju dobar razlog da Fed pomogne u glačanju operacija podrške jenu.

Koje su druge opcije Japana?

Postoji nekoliko načina na koje Japan može financirati intervenciju bez oslanjanja na FIMA-u, prema riječima Blakea Gwinna, voditelja strategije za kamatne stope u RBC Capital Marketsu. Japan bi mogao prikupljati isplate kamata na dolarska sredstva bez njihova ponovnog ulaganja, pustiti da dospjeli papiri siđu s njegove bilance ili izravno prodati obveznice. Na taj se način gotovina može pohraniti u Fedovu mehanizmu reverznog repoa (foreign RRP pool) – gdje subjekti izvan SAD-a mogu parkirati sredstva preko noći kako bi ostvarili tržišnu kamatu, trenutačno 3,5 posto – ili u obliku depozita do intervencije.

Procjenjuje se da japansko Ministarstvo financija već drži oko 162 milijarde dolara u depozitima, za koje se vjeruje da su većinom u sklopu mehanizma foreign RRP, navodi Bank of America. To znači da bi Japan mogao intervenirati bez prikupljanja novih dolara – primjerice putem mehanizma FIMA – no to nije način na koji se vlada ponašala u prijašnjim intervencijama.

Puštanje dospjelih kratkoročnih zapisa (Treasury bills) da siđu s bilance Japana također je praktičan izvor financiranja intervencija. Japan drži veliku koncentraciju kratkoročnih zapisa koji dospijevaju u redovitom ciklusu utorkom i četvrtkom, što Ministarstvu financija daje stalan priljev jednodnevne likvidnosti bez potrebe za zaduživanjem ili prodajom dugoročnijih vrijednosnih papira. Sudionici na tržištu kažu da je to vjerojatno jedan od načina na koji je Japan financirao nedavne intervencije.