Trump ponovno pritišće Fed. Koliko stvarno može utjecati?

Od početka svog drugog mandata, američki predsjednik Donald Trump vodi žestoku kampanju kako bi nametnuo svoju volju Federalnim rezervama (Fed), prekidajući s modernom praksom odvajanja američke središnje banke od političkog uplitanja, barem u javnosti. Vršio je pritisak na Jeromea Powella, predsjednika Feda kojeg je sam imenovao tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, tražeći smanjenje kamatnih stopa. Također je pokušao smijeniti drugu guvernerku Feda, Lisu Cook.

Iako su Trumpove javne kritike nakratko utihnule nakon što je nasljednik predsjednika Feda kojeg je imenovao, Kevin Warsh, preuzeo dužnost, postoje jasni znakovi da je predsjednik i dalje usredotočen na Fed. Početkom kolovoza pojavile su se informacije da je Trump povremeno telefonski razgovarao s Warshom. Trump je također nastavio isticati svoju želju da Fed snizi kamatne stope. A obnovio je i prijetnju da će otpustiti Cook zbog nedokazanih optužbi za hipotekarnu prijevaru.

Trumpovi napori ponovno su otvorili pitanje koliko predsjednik SAD-a može i treba utjecati na instituciju koja je osmišljena kako bi bila neovisna. Evo što trebate znati.

Kako je Trump u zadnje vrijeme vršio pritisak na Fed?

Prema pismu od 5. kolovoza u koje je Bloomberg News imao uvid, Cook je obaviještena da Trump "razmatra njezino smjenjivanje" te joj je dan rok do 26. kolovoza da odgovori na optužbe Bijele kuće da je počinila prijevaru s hipotekama tako što je sekundarnu kuću lažno prijavila kao primarno prebivalište kako bi dobila povoljnije uvjete kredita.

Cook nije optužena za kazneno djelo i odbacila je optužbe. Njezin odvjetnik izjavio je da će osporiti svaki pokušaj njezina smjenjivanja. Njezina pozicija zasad se čini sigurnom: tijesno podijeljeni Vrhovni sud presudio je 29. lipnja da može ostati na svojoj dužnosti dok traje borba protiv njezina smjenjivanja.

Obnovljeni pritisak na Cook jasno daje do znanja da Trump planira nastaviti s nastojanjima da oblikuje politiku kamatnih stopa Feda u skladu sa svojim stavovima. Cook je 2022. godine imenovao tadašnji predsjednik Joe Biden, a njezin mandat traje do 2038. godine. Trump bi mogao vidjeti priliku ako uspuje smijeniti Cook i imenovati zamjenskog guvernera koji bi bio podložniji njegovu utjecaju. Promatrači Feda upozoravaju da je slučaj Cook i dalje ključan za neovisnost Feda od političkog uplitanja.

Može li Trump smijeniti guvernere Feda?

Članak 10. Zakona o Saveznim rezervama navodi da predsjednik SAD-a može smijeniti članove Odbora guvernera Feda, uključujući i predsjednika Feda, "uz opravdani razlog" (for cause). U presudi iz svibnja 2025. godine, Vrhovni sud dao je naslutiti da bi vjerojatno zaštitio Fed čak i ako bi Trumpu dopustio da bez navođenja razloga smijeni čelnike drugih neovisnih saveznih agencija. U svojoj presudi sud je središnju banku nazvao "jedinstveno strukturiranim, kvaziprivatnim subjektom".

Sudovi su "opravdani razlog" tumačili kao neučinkovitost, zanemarivanje dužnosti ili zlouporabu položaja. U pravnom podnesku, Cook je napomenula da se njezino navodno neprimjereno ponašanje dogodilo godinu dana prije njezina imenovanja te da nije imalo nikakve veze s njezinim dužnostima guvernerke Feda, argumentirajući da stoga ne zadovoljava taj standard. Vrhovni sud u lipnju nije presudio o tome bi li optužbe protiv Cook, ako se dokažu točnima, bile dovoljan razlog za njezino smjenjivanje.

Kakve ovlasti predsjednik ima nad Fedom?

Predsjednikova najjasnija ovlast nad Fedom jest popunjavanje praznih mjesta u Odboru guvernera te postavljanje nekih od tih imenovanih osoba na vodeće pozicije unutar tog tijela, uključujući i poziciju predsjednika Feda.

Kao predsjednik Feda, Powell je 2018. zamijenio Janet Yellen, koja je kasnije služila kao ministrica financija pod Bidenom. Njegovim imenovanjem Trump je prekinuo nedavni povijesni presedan u kojem su novi predsjednici ponovno imenovali predsjednika Feda kojeg je odabrao njihov prethodnik. Biden je ponovno imenovao Powella 2021. godine.

Jesu li prijašnje administracije vršile pritisak na Fed?

Predsjednici iz obje stranke pokušavali su utjecati na Fed vršenjem pritiska i javno i privatno. Povijesno gledano, predsjednici su svoje pritužbe izražavali osobno – Lyndon Johnson pozvao je predsjednika Feda Williama McChesneya Martina Jr.-a na svoj ranč u Teksasu 1965. godine kako bi ga ukorio zbog povećanja troškova zaduživanja. Predsjednik Richard Nixon 1970-ih je poznato vršio pritisak na tadašnjeg predsjednika Feda Arthura Burnsa, što je, prema mišljenju nekih ekonomista, dovelo do toga da se središnja banka u to vrijeme suzdrži od odlučnih koraka za obuzdavanje inflacije.

Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, Trump je javno napadao Fed i Powella kada se nije slagao s njihovim odlukama o kamatnim stopama.

Članovi Bidenove administracije uglavnom su se suzdržavali od javnih istupa o politici središnje banke. No neki demokratski članovi Kongresa bili su manje suzdržani. Primjerice, senatorica Elizabeth Warren iz Massachusettsa javno je pozivala središnju banku da smanji kamatne stope prije nego što je to učinila u rujnu 2024. godine.

 

Je li Fed ranjiv na pritiske?

Tijekom svog predsjedničkog mandata, Powell je naglašavao da Fed nastoji biti apolitičan i pri donošenju odluka uzimati u obzir samo ono što je najbolje za gospodarstvo.

Ipak, opće je prihvaćeno da Fed djeluje u političkom kontekstu. Čelnici Feda usko surađuju s Ministarstvom financija, osobito u vremenima krize, te provode vrijeme u umrežavanju sa zastupnicima na Capitol Hillu. Odluke Feda moraju uzeti u obzir ekonomski utjecaj odluka koje donose i predsjednik i Kongres, poput smanjenja poreza ili velikih planova potrošnje.

Zašto središnje banke žele neovisnost?

Argument u korist neovisnosti jest da će gospodarstvo dugoročno imati više koristi ako ulagači i potrošači vjeruju da će središnja banka učiniti sve što je potrebno bez straha od političkih posljedica. Ekonomska istraživanja pokazuju da središnje banke koje imaju autonomiju od vlade ostvaruju bolje rezultate u kontroliranju inflacije.

Zagovornici neovisnih središnjih banaka ističu da je upravo sloboda od političkog pritiska ono što bankama omogućuje poduzimanje nužnih, ali ponekad nepopularnih koraka, poput podizanja kamatnih stopa radi borbe protiv inflacije. Općenito, političari vole niže kamatne stope jer jeftiniji novac pomaže ljudima da odmah kupuju više stvari, čime se potiče gospodarski rast.

 

– Uz pomoć Amare Omeokwe