Rizici za jen – koliko zapravo Bessent vodi glavnu riječ?

Kako su se odnosi SAD-a s nekim tradicionalnim saveznicima narušili tijekom druge Trumpove administracije, veze s Tokijom samo su se poboljšale. Sada, nakon što su pokrenuli koordiniranu intervenciju za jačanje jena, čini se da savezništvo izričito uključuje i podršku japanskoj valuti.

"Ova je intervencija bila znak prijateljstva", rekao je predsjednik Donald Trump novinarima u nedjelju. "Japan je oduvijek bio jako dobar prema nama – uz iznimku, naravno, Pearl Harbora." Spominjanje iznenadnog napada iz 1941. godine čini se kao njegova omiljena šala na račun Japana; zbog nje se premijerka Sanae Takaichi vrpoljila u svojoj stolici tijekom posjeta Ovalnom uredu ranije ove godine.

No ona neće biti previše zabrinuta za dojam u javnosti ako SAD isporuči ono što želi. Ulazak SAD-a u nastojanja Tokija da ojača jen odlučno mijenja pravila igre.

Uključivanje Washingtona donosi važne potencijalne koristi – ali i ne malu količinu opasnosti. Prednosti, koje uglavnom idu u prilog Japanu, učvršćuju napore da se jen pogurne na stabilniji teren, dodajući financijsku vatrenu moć i velike psihološke prednosti.

Oni koji računaju na pad jena sada se suočavaju s vodećom svjetskom financijskom silom i izdavateljem globalne rezervne valute. A od urnebesno režirane liste zadataka ministra financija Scotta Bessenta koja je procurila iz Camp Davida i na kojoj se nalazila samo jedna stavka: "Kupi japanski jen (JPY) 5-10 mlrd. $", pa sve do navodne prodaje eura, a ne dolara, kako bi se potaknuo jen – pristup je taktički i više nego zanimljiv.

Najzanimljivija je upotreba Repo mehanizma za strane i međunarodne monetarne vlasti (FIMA Repo Facility), mjere iz ere pandemije koja središnjim bankama omogućuje korištenje njihovih obveznica američkog Ministarstva financija kao kolaterala za pristup dolarima. To otvara vrata Japanu da iskoristi dio od svojih 1,1 bilijun dolara u američkim obveznicama za obranu jena bez izazivanja poremećaja na američkom tržištu obveznica. Bessent je izričito podržao korištenje i proširenje tog mehanizma.

Nemojte podcjenjivati prednost koju Japan ima u ministru financija koji razumije tu zemlju – i koji je pomogao stvoriti malo bogatstvo igrajući na suprotnu stranu ovog tečajnog kretanja prije više od desetljeća. Bessent je razmišljao o tome da se SAD pridruži intervencijama barem od siječnja, izvijestio je Nikkei. Osim toga, on podržava gospodarske politike Sanae Takaichi usmjerene na rast.

Nedavna slabost jena temelji se na pretpostavkama o Japanu i Takaichi koje su "uvelike zasnovane na dojmu o smjeru politike", a ne na gospodarskoj stvarnosti, kaže Brad Setser, bivši ekonomist američkog Ministarstva financija koji sada radi u Vijeću za vanjske odnose (CFR).

Ta stvarnost uključuje rekordnih šest uzastopnih godina poreznih prihoda. Takaichi bi trebala predsjedati povratkom na primarni proračunski suficit prvi put u gotovo tri desetljeća. Neto dug Japana znatno je niži nego kod većine usporedivih zemalja. Razlika u prinosima u odnosu na SAD, koja se dugo okrivljavala za slabost jena, pala je na najnižu razinu od 2022. godine.

 

Postoje i minusi, počevši od toga hoće li SAD intervenirati prodajom dolara, što je trgovina koja je uistinu važna. To je funkcioniralo 1998. godine, kada su dvije zemlje posljednji put udružile snage kako bi ojačale jen. Veličina tržišta stranih valuta tada je bila puno manja, oko bilijun dolara dnevno; danas iznosi oko 9,6 bilijuna dolara. SAD je tada potrošio oko 830 milijuna dolara, što je prava sitnica u usporedbi s Bessentovom bilješkom. Ako je točno da je SAD prošlog tjedna prodavao eure kako bi financirao ovaj potez, što bi o tome mogli misliti Europska središnja banka i ministri financija EU-a?

Za Japan postoje i drugi rizici. Sada kada SAD ima veći ulog u igri, Bessent će se vjerojatno osjećati opravdanim izvršiti veći pritisak na Japansku središnju banku (BOJ) da podigne kamatne stope, što je već i učinio.

 

Teže je vidjeti što SAD dobiva iz ovoga. Uvijek je dobro pomoći bliskom savezniku, a Japan je blizak koliko god to netko može biti. Bessent kaže da ne voli "volatilnost", ali je ne voli niti jedan ministar financija. Godine 1998., tijekom azijske financijske krize, SAD se brinuo da bi nekontrolirani pad jena potaknuo Kinu na devalvaciju i pokrenuo novu fazu tržišnih slomova. Posljednje što je SAD tada želio bilo je da drama oko tečaja zasjeni posjet predsjednika Billa Clintona Kini.

Najveća briga sada jest što će se dogoditi s vjerodostojnošću obiju nacija ako sve ovo ne uspije zaista zauzdati jen. Ranije smo tvrdili da je valuti potreban novi narativ kako bi se spriječilo da slabost rađa daljnju slabost. Bilo je iznenađenje da čak ni pokušaj angažiranja masivnih mirovinskih fondova te zemlje nije uspio znatnije podići tečaj. Spremnost Trumpove administracije da ruši tabue ponekad se pokazala korisnom; u drugim prilika služi kao podsjetnik zašto su ti tabui uopće postojali. A tu su i pitanja raspona pažnje i istrajnosti.

Zajedničke intervencije u prošlosti često su označavale prekretnice, vidljive tek unatrag. Kada trgovci sljedeći put budu testirali valutu, saznat će je li "Kupi japanski jen" i dalje na listi zadataka Washingtona.