Eskalacija na Bliskom istoku pritišće tržišta, kapital se seli u zlato i obveznice

Eskalacija sukoba diljem Bliskog istoka pojačava nervozu investitora i dodatno jača argumente za ulaganje u sigurna utočišta poput američkih državnih obveznica, zlata i švicarskog franka.

Makro trgovci upozoravaju da će se, kada se tržišta u ponedjeljak u potpunosti otvore, sva pažnja usmjeriti na energetska tržišta, dok prve znakove volatilnosti očekuju već s početkom trgovanja američkim dolarom i drugim valutama u Australiji. Mogućnost dugotrajnijih nemira na Bliskom istoku i učinak viših cijena nafte daju menadžerima fondova nove razloge za prodaju dionica i preusmjeravanje kapitala u sigurnija ulaganja.

Trgovci će, smatra John Briggs, šef strategije za kamatne stope u SAD-u u Natixisu, primjenjivati pristup "prvo utočište, pitanja kasnije" (eng. haven first, ask questions later). "Opseg napada i iranske odmazde veći je nego što je tržište očekivalo", rekao je.

Briggs dodaje da će se obveznice vjerojatno kretati u istom smjeru kao i u petak, kada su kratkoročni prinosi pali na razine posljednji put viđene 2022. godine. Drugi sudionici tržišta prate uska grla u energetskom sektoru. Dave Mazza iz Roundhill Financiala pozorno prati promet kroz Hormuški tjesnac, uski plovni put kojim prolazi oko 25 posto svjetske pomorske trgovine naftom. "Ovdje je riječ o riziku povezanom s tjesnacem, a ne samoj odmazdi. Ako brodski promet ostane otvoren, dionice mogu izdržati ovaj udar. Ako ne, sve prognoze padaju u vodu", rekao je.

Visoke valuacije na globalnim tržištima dionica i obveznica dodatno olakšavaju investitorima smanjenje izloženosti riziku, kaže Ed Al-Hussainy, portfelj menadžer u Columbia Threadneedle Investmentsu. Tržišta su već uzdrmale promjene u američkoj carinskoj politici, poremećaji povezani s umjetnom inteligencijom (AI) i napetosti na tržištu privatnih kredita. "Koliki će biti opseg smanjenja rizika, teško je procijeniti", rekao je Al-Hussainy.

 

Saudijski indeks Tadawul All Share potonuo je gotovo pet posto na otvaranju, a potom tijekom trgovanja nadoknadio veći dio gubitka. U međuvremenu se bitcoin oporavio i trgovao oko 68.000 dolara. Put opcije na kriptovalutu u vrijednosti od 1,87 milijardi dolara koncentrirale su se na razini od 60.000 dolara na platformi Deribit, što upućuje na trajnu potražnju za zaštitom od pada. Tržišta su nervozu zbog moguće vojne akcije počela uračunavati još u petak. Brent je zaključio trgovanje na najvišoj razini od srpnja, dok je S&P 500 tijekom dana skliznuo 0,4 posto i time zaokružio najveći mjesečni gubitak od ožujka.

Stratezi Barclays upozorili su da ne treba brzati s kupnjom na padu. Ulagači su se naviknuli na geopolitičke krize koje brzo splasnu, no ovaj val rizika mogao bi potrajati, napisao je Ajay Rajadhyaksha, globalni predsjednik istraživanja u toj tvrtki, navodeći mogućnost američkih žrtava, napade na iransko vodstvo i poremećaje prometa kroz tjesnac.

"Odnos rizika i prinosa trenutačno ne izgleda primamljivo", rekao je. "Ako dionice dovoljno padnu, primjerice više od 10 posto u okviru S&P-a 500, vjerojatno će se otvoriti prostor za kupnju. Ali još ne."

 

Što su rekli drugi investitori i stratezi

Kevin Gordon, voditelj makro istraživanja i strategije u Charles Schwab & Co.:

"Ako to dugoročnije pogura cijene nafte prema gore, možemo dobiti kratkotrajan inflatorni šok koji će uznemiriti tržište dionica. Ipak, investitori moraju razlikovati rizik koji puni naslovnice od rizika koji pogađa bilance. Ako ovaj sukob ne ostavi značajnije posljedice na rast ili zarade, negativna reakcija burze mogla bi kratko trajati."

Vincent Mortier, direktor ulaganja u Amundiju:

"Kratkoročno, dok čekamo jasniju sliku posljedica ovih događaja, možemo očekivati skok cijene nafte od pet do deset posto, niže američke kamatne stope, rast cijene zlata i blagi pad dionica, oko jedan posto. Ovo također može poslužiti kao povod za djelomičnu realizaciju dobiti na tržištima koja se nalaze na povijesnim maksimumima."

Francis Tan, glavni strateg za Aziju u Indosuez Wealth Managementu:

"Vrlo je vjerojatno da će Azija, a zatim Europa i SAD, otvoriti trgovanje uz izražen pad zbog bijega iz rizične imovine. Prvi udar osjetit će dionice zrakoplovnih kompanija i turističkih tvrtki, jer se zatvara zračni prostor iznad Bliskog istoka i rastu izgledi za otkazivanje letova na rutama prema Europi. Ako se situacija u Zaljevu zadrži nekoliko mjeseci, cijena nafte mogla bi prijeći 100 dolara po barelu, što bi smanjilo očekivanja o daljnjem snižavanju kamatnih stopa Feda u 2026. godini. To bi dodatno pritisnulo dionice rasta, osobito tehnološki sektor."

Bloomberg

Gregory Faranello, voditelj za američke kamatne stope u Amerivet Securitiesu:

"Vojna operacija protiv Irana mogla bi trajati nekoliko tjedana. Ne očekujemo da će se odužiti. U kontekstu posljednje četiri godine, američke državne obveznice kretale su se unutar raspona i postoji prostor za pad prinosa ako investitori potraže sigurno utočište. U konačnici, prinosi će ovisiti o Fedu i gospodarstvu. Ova operacija u Iranu ne mijenja temeljne pokazatelje američkog gospodarstva."

Frank Monkam, voditelj makro strategije i trgovanja u Buffalo Bayou Commoditiesu:

"Napad na Iran tijekom vikenda gotovo je idealan katalizator rasprodaje na već krhkom tržištu dionica, a nedavni rast volatilnosti vjerojatno će se kratkoročno nastaviti. Ipak, geopolitičke krize obično izazivaju privremene rasprodaje, a ne dugotrajna medvjeđa tržišta, pa očekujem da će se dionice stabilizirati kada tržište u potpunosti sagleda zbivanja na Bliskom istoku. U širem smislu, ključno makro pitanje ostaje potencijalni učinak naftnog šoka na gospodarstvo koje već pokazuje znakove blage stagflacije. Zato vjerujem da će se i volatilnost monetarne politike vratiti u prvi plan u idućim tjednima i mjesecima."

Rajeev de Mello, globalni makro portfelj menadžer u Gama Asset Management SA:

"Produljena eskalacija neprijateljstava između Sjedinjenih Država i Irana prvo bi se prelila na tržišta u razvoju kroz naftni sektor. Većina velikih gospodarstava u razvoju neto su uvoznici nafte, a energija čini značajan dio njihovih uvoznih troškova i potrošačkih košarica. Više cijene sirove nafte šire deficite tekućeg računa, smanjuju realne dohotke i tjeraju središnje banke da biraju između potpore rastu i suzbijanja inflacijskih očekivanja. To je posebno važno s obzirom na snažan nedavni rast rizične imovine na tržištima u razvoju, gdje su pozicioniranje i sentiment poboljšani, pa je prostor za negativan šok manji."

Joe Gilbert, portfelj menadžer u Integrity Asset Managementu:

"Energetske i rudarske dionice bit će među dobitnicima, kao i nekretninski i komunalni sektor, klasične defanzivne skupine. I dionice obrambenog sektora dobit će poticaj zbog veće potražnje za njihovim proizvodima. Potrošački diskrecijski sektor bit će među gubitnicima zbog viših cijena nafte, što će pogoditi aviokompanije i trgovce."

Stephan Kemper, glavni investicijski strateg u BNP Paribas Wealth Managementu:

"Očekujem značajan pad tržišta dionica jer će ovo narušiti raspoloženje investitora. Glavni negativni rizik dolazi od nafte. Ako cijene nafte dulje ostanu povišene, to bi moglo utjecati na izglede rasta i inflacije te otežati Fedu snižavanje kamatnih stopa. To bi moglo prekinuti nedavni rast cikličkih dionica. Ako, međutim, učinak na naftu ostane ograničen, veći pad vidio bih kao dugoročnu priliku za kupnju."

Madison Faller, globalna investicijska strateginja, i Erik Wytenus, voditelj investicijske strategije za regiju EMEA u JPMorgan Private Banku:

"Za investitore, učinci koji dolaze u valovima mogu se preliti na globalno gospodarstvo i financijski sustav. Energija je u središtu tih rizika jer Bliski istok predstavlja ključni čvor globalnih tokova nafte i plina. Već sama mogućnost poremećaja može brzo utjecati na troškove proizvodnje, potrošačke cijene, očekivanja vezana uz monetarnu politiku, tržišni sentiment i šire izglede za rast i inflaciju. Naš konstruktivan pogled na godinu ostaje na snazi, ali ovi događaji podsjećaju na realnost fragmentacije globalnog poretka. Više nego ikad, portfelji trebaju naglasak staviti na otpornost, uključujući zlato i izloženost sektorima koje vlade smatraju strateški ključnima."

Maxence Visseau, direktor istraživanja u investicijskoj tvrtki Arkevium sa sjedištem u Dubaiju:

"Očekivao bih pad prinosa od najmanje pet do deset baznih bodova u početnom potezu", rekao je, misleći na obveznice. "Komplikaciju predstavlja nafta. Ako sirova nafta zbog poremećaja u Hormuškom tjesnacu skoči prema 80 do 90 dolara, dugoročni kraj krivulje prinosa naći će se između potražnje za sigurnim utočištem i ponovnog ugrađivanja viših inflacijskih očekivanja. Mogli bismo vidjeti naglo strmljenje krivulje prinosa dok tržište izbacuje očekivanja o smanjenju kamatnih stopa Feda, a inflacijska očekivanja snažno rastu. Fed je već ‘zaglavio’ na 3,5 do 3,75 posto uz inflaciju blizu tri posto – energetski šok znatno bi mu otežao posao i mogao bi ga natjerati na oštriji, restriktivniji pristup."

 

 

--- U pisanju su pomogli Alex Harris, Bernadette Toh, Benjamin Harvey, Esha Dey, Alexandra Semenova, Greg Ritchie, Matthew Griffin, Ruth Carson, Anya Andrianova, Carter Johnson, Levin Stamm, Julien Ponthus i Bre Bradham.