Pomorski promet kroz Hormuški tjesnac naglo je usporio, a dio tankera okrenuo se ili zaustavio nakon američko-izraelskih napada na Iran u subotu i poruka iz Teherana da je prolaz "praktično zatvoren". Iako formalne odluke o blokadi nema, tržište već reagira – cijene nafte na izvanburzovnim platformama skaču, a današnji sastanak OPEC-a dobiva dodatnu težinu u trenutku kada je ugrožena ključna arterija globalne energetike.
Riječ je o uskom morskom prolazu koji povezuje Perzijski zaljev s Indijskim oceanom, a zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku pretvorio se u novo žarište energetske krize. Brodovi prijavljuju radijske poruke koje pripisuju iranskoj mornarici o zabrani tranzita, dok je iranska agencija Tasnim objavila da je prolaz faktički zatvoren i da Revolucionarna garda upozorava kako plovidba nije sigurna.
Posljedice se jasno vide na kartama koje prate kretanje brodova: više tankera koji su plovili prema tjesnacu naglo je promijenilo smjer, dio plovila čeka na ulazu, pojedini tankeri s ukapljenim prirodnim plinom (LNG) iz Katara pauzirali su putovanje, a zabilježen je i prvi napad na jedan tanker uz obalu Omana u Arapskom moru.
Bloomberg
Njemačka kompanija Hapag-Lloyd AG objavila je da obustavlja tranzit kroz Hormuški tjesnac i pritom se pozvala na "službeno zatvaranje" prolaza. Japanski brodarski div Nippon Yusen KK te grčke vlasti upozorili su svoju flotu da preispita prolazak i pripremi se na plovidbu bez oslanjanja na elektroniku zbog mogućeg ometanja signala.
Potpuni zastoj ipak nije nastupio. Nekoliko tankera i dalje prolazi kroz tjesnac, što pokazuje da se situacija mijenja iz sata u sat.
Koliko je Hormuški tjesnac važan svijetu
Kroz taj prolaz svakodnevno prođe oko 16 do 17 milijuna barela sirove nafte i kondenzata. Otprilike petina svjetske pomorske trgovine naftom odvija se upravo tim putem, a gotovo 20 posto globalne opskrbe plinom, ponajviše iz Katara, također prolazi kroz Hormuški tjesnac.
Sa sjeverne strane nalazi se Iran, a s južne Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman. Na najužoj točki tjesnac je širok oko 21 milju, dok plovni koridori u svakom smjeru imaju tek dvije milje. Plitko more čini tankere ranjivima na mine, a blizina obale izlaže ih riziku od projektila, dronova ili presretanja brzim patrolnim čamcima.
Iran je i ranije prijetio zatvaranjem prolaza, ali nikada nije u potpunosti proveo takvu prijetnju, svjestan da bi time gotovo sigurno izazvao snažan odgovor zapadnih mornarica, prije svega Sjedinjenih Američkih Država.
Tržište pod oblakom nervoze
Budući da se naftnim terminskim ugovorima ne trguje tijekom vikenda, stvarni odgovor tržišta vidjet će se tek nakon otvaranja burzi u ponedjeljak, 2. ožujka. Ipak, pojedini maloprodajni trgovački proizvodi već su signalizirali rast - cijena američke nafte WTI u subotu navečer, po londonskom vremenu, bila je viša za više od osam posto.
Ključno pitanje sada glasi koliko bi poremećaj mogao potrajati. Kratkotrajno ograničenje prolaza kroz Hormuški tjesnac vjerojatno bi poguralo cijene snažno prema gore, ali bez dugotrajnog prekida fizičke opskrbe. No, dulja obustava prometa imala bi znatno ozbiljnije posljedice – ne samo za tržište nafte nego i za globalno gospodarstvo, jer većina izvoznika iz Perzijskog zaljeva nema stvarnu alternativu za pomorski transport svojih energenata.
Može li Iran doista zatvoriti tjesnac
Prema United Nations Konvenciji o pravu mora, države ostvaruju suverenitet do 12 nautičkih milja od svoje obale, ali moraju omogućiti „neškodljiv prolaz“ kroz međunarodne tjesnace. Iran je sporazum potpisao, ali ga nikada nije ratificirao u parlamentu, što dodatno komplicira pravni okvir.
I bez formalne i potpune blokade, Teheran ima niz instrumenata kojima može destabilizirati plovidbu. Može uznemiravati komercijalne brodove brzim patrolnim čamcima, ometati navigacijske sustave elektroničkim signalima, provoditi selektivne napade dronovima ili projektilima, pa čak i postavljati mine, iako bi takav potez nosio rizik i za iranski pomorski promet.
Bloomberg
OPEC na potezu
OPEC i njegovi saveznici posljednjih mjeseci balansiraju između ograničavanja ponude i očuvanja tržišnog udjela. Eventualna fizička blokada Hormuškog tjesnaca dramatično bi promijenila računicu.
Ako izvoz iz Saudijska Arabija, Irak, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati ili Iran bude ozbiljnije poremećen, tržište bi moglo ući u fazu akutnog manjka ponude.
Ako poremećaj ostane kratkotrajan, OPEC bi mogao zadržati postojeću strategiju i računati da će visoke cijene same stabilizirati prihode proizvođača.
Za Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, koji formalno raspolažu određenim rezervnim kapacitetom, ključno je pitanje mogu li ga uopće iskoristiti ako tankerima ne osiguraju siguran prolaz. U tom smislu, OPEC u nedjelju ne odlučuje samo o kvotama, nego i o tome hoće li tržištu poslati signal smirivanja ili potvrditi da geopolitički rizik prerasta u ozbiljan šok na strani ponude.
.webp){kind=icon}
