Regionalne burze u 2026.: Gdje se najviše trgovalo dionicama, obveznicama i ETF-ovima

Nakon što smo pisali o tome gdje su investitori zarađivali, a gdje gubili na globalnim tržištima dionica, ovog puta fokus je na obujmu trgovanja u regiji. Donosimo pregled prometa dionica, obveznica i ETF-ova na šest regionalnih burzi tijekom prvog polugodišta kako bismo pokazali gdje je trgovanje bilo najaktivnije, koje su kompanije privukle najveći interes investitora te kako su se regionalna tržišta kapitala kretala po pitanju obujma trgovanja.

Promet je jedan od osnovnih pokazatelja aktivnosti na tržištu kapitala jer pokazuje koliko se trgovalo u određenom razdoblju. Iako sam po sebi nije isto što i likvidnost, veći promet najčešće upućuje na aktivnije tržište i veći interes investitora. Zato pregled prometa u prvom polugodištu pruža dobru sliku o tome na kojim su burzama investitori bili najaktivniji, a gdje je trgovanje ostalo skromnije.

Dvije burze predvode regiju, ostale zaostaju

Slika je jasna već na prvi pogled jer je promet dionicama u regiji praktički podijeljen na dvije razine. Ljubljanska i Zagrebačka burza uvjerljivo prednjače po obujmu trgovanja, pri čemu je Zagreb u prvom polugodištu ostvario znatno dinamičniji rast.

Iako je Ljubljanska burza zadržala vodeću poziciju po ukupnom prometu, upravo je dinamika rasta u Zagrebu možda i najzanimljiviji podatak prvog polugodišta. Takav tempo upućuje na rast aktivnosti investitora i potvrđuje da hrvatsko tržište posljednjih godina postaje sve značajnije u regionalnim okvirima. Istodobno, slovensko tržište i dalje se oslanja na nekoliko velikih kompanija koje već godinama ostvaruju najveći dio prometa.

Sve ostale burze u regiji posluju uz znatno nižu razinu aktivnosti. Skopska burza zabilježila je pad prometa, a isto vrijedi i za Beograd, Sarajevo i Banju Luku, gdje je obujam trgovanja i dalje ostao skroman.

Drugim riječima, regija je i dalje jasno podijeljena. Ljubljanska i Zagrebačka burza izdvajaju se kao tržišta na kojima se odvija najveći dio regionalnog trgovanja, dok ostale burze obilježavaju nizak promet i mali broj realiziranih transakcija.

Takva struktura prometa ujedno utječe i na likvidnost tržišta. Na burzama s manjim obujmom trgovanja investitorima je znatno teže provesti veće kupnje ili prodaje bez značajnijeg utjecaja na cijenu dionice. Zbog toga institucionalni investitori, poput investicijskih i mirovinskih fondova, mnogo lakše pronalaze prostor za ulaganje na Zagrebačkoj i Ljubljanskoj burzi nego na ostalim tržištima regije.

Obveznice: opći pad, uz nekoliko iznimaka

Kod prometa obveznicama slika je gotovo suprotna u odnosu na dionice. Najveća tržišta, koja su zabilježila rast aktivnosti u trgovanju dionicama, istodobno su ostvarila pad prometa obveznicama.

Za razliku od tržišta dionica, promet obveznicama mnogo više ovisi o pojedinačnim institucionalnim transakcijama i novim izdanjima dužničkih vrijednosnih papira. Istodobno, može se primijetiti da su tržišta na kojima je porastao interes za dionice uglavnom zabilježila slabiju aktivnost u trgovanju obveznicama.

Najveće iznenađenje predstavlja Banjolučka burza, koja je ostvarila snažan rast prometa obveznicama zahvaljujući nekoliko velikih transakcija obveznicom RSBD-052 iz portfelja dvaju fondova Republike Srpske. Te četiri transakcije činile su gotovo polovicu ukupnog redovnog prometa pa se burza, unatoč vrlo skromnoj aktivnosti na tržištu dionica, izdvojila kao jedno od aktivnijih tržišta kada je riječ o dužničkim vrijednosnim papirima. Blagi rast zabilježen je i u Skoplju, dok je promet u Sarajevu ostao nepromijenjen.

Takav raspored pokazuje da pojedina manja tržišta, unatoč slaboj aktivnosti na tržištu dionica, i dalje uspijevaju održati relativno stabilan promet kroz trgovanje državnim i korporativnim obveznicama.

ETF-ovi: mali, ali sve zanimljiviji segment

Trgovanje fondovima kojima se trguje na burzi (ETF-ovima) zasad postoji samo na Zagrebačkoj i Ljubljanskoj burzi, pri čemu upravo taj segment bilježi najsnažniji rast na oba tržišta.

Rast trgovanja ETF-ovima prati globalni trend u kojem pasivno ulaganje postaje sve zastupljenije. Umjesto odabira pojedinačnih dionica, investitori kroz jedan instrument mogu steći izloženost cijelim indeksima ili sektorima, uz veću diverzifikaciju i niže troškove ulaganja. Iako je ovaj segment u regiji i dalje relativno malen, njegova dinamika pokazuje da se navike investitora postupno mijenjaju.

To pokazuje da regionalni investitori sve više prepoznaju ETF-ove kao jednostavan i troškovno učinkovit način ulaganja u šire indekse, umjesto odabira pojedinačnih dionica.

Tko je bio najtrgovaniji u regiji

Kada se sve dionice sa šest regionalnih burzi poredaju prema ukupnom prometu, na samom vrhu nalazi se hrvatski Končar, koji je bio uvjerljivo najtrgovanija dionica u regiji tijekom prvog polugodišta.

Dominacija Končara nije iznenađenje. Kompanija je posljednjih godina u središtu pozornosti investitora zahvaljujući snažnom rastu poslovanja i velikom broju projekata u energetskom sektoru, koji je postao jedan od najatraktivnijih segmenata europskog gospodarstva. Takav interes odrazio se i na trgovanje dionicama tijekom prvog polugodišta.

Značajan dio prometa ostvaren je kroz blok-transakcije, što upućuje na to da su, uz svakodnevno trgovanje, i veliki institucionalni investitori aktivno mijenjali vlasničku strukturu kompanije tijekom ovog razdoblja. Zanimljivo je i da se među najtrgovanijim dionicama Zagrebačke burze našla kompanija Končar - D&ST, što dodatno pokazuje koliko je cijela Končar grupa bila u fokusu investitora.

Odmah iza Končara nalaze se slovenske kompanije NLB i Krka, koje nose najveći dio prometa Ljubljanske burze, dok je i Petrol pri samom vrhu regionalne ljestvice.

Pogled na ostatak regije otkriva još izraženije razlike u prometu. Najtrgovanije dionice u Beogradu, Sarajevu i Skoplju ostvarile su višestruko manji promet u odnosu na vodeće hrvatske i slovenske kompanije.

Već ta usporedba dovoljno govori o koncentraciji regionalnog prometa. Promet koji ostvaruju vodeće hrvatske i slovenske kompanije u pojedinim slučajevima premašuje trgovanje na cijelim segmentima pojedinih burzi, što dodatno potvrđuje koliko nekoliko velikih izdavatelja dominira regionalnim tržištem kapitala.

Što iz svega toga proizlazi

Regionalno tržište kapitala u prvoj polovini 2026. godine ponovno potvrđuje fokus na dva vodeća tržišta. Zagreb i Ljubljana funkcioniraju kao ozbiljna, rastuća tržišta dionica sa sve razvijenijim trgovanjem ETF-ovima, dok ostatak Adria regije i dalje obilježava nizak, uglavnom i padajući promet dionicama. Kod obveznica se na većini tržišta vidi suprotan obrazac međugodišnjeg kretanja prometa u odnosu na dionice, pa su burze koje su zabilježile rast prometa dionicama istodobno imale pad prometa obveznicama.

Za investitore to znači da se najveće mogućnosti za učinkovito trgovanje i dalje nalaze na dva najveća regionalna tržišta, dok ostale burze ostaju ponajprije lokalna tržišta s ograničenom likvidnošću. Upravo će sposobnost privlačenja novih kompanija, povećanja broja investitora i rasta obujma trgovanja biti jedan od ključnih čimbenika koji će odrediti njihov daljnji razvoj.