Kome uopće treba trgovanje dionicama od 0 do 24? Traderima sigurno ne

Londonska burza (London Stock Exchange - LSE) objavila je u utorak da otvara LSE 24, trgovinsku platformu koja će raditi od 17:00 do 07:50 sati po londonskom vremenu. Trgovanje fondovima izlistanima na burzi (ETP-ovima) trebalo bi započeti u prvoj polovici 2027. godine, a potencijalno bi mogle slijediti i pojedinačne dionice. Time se LSE pridružio općem trendu. I Nasdaq i New York Stock Exchange (NYSE) planiraju kasnije ove godine produžiti trgovanje na više od 22 sata dnevno, pet dana u tjednu. Grupa CME planira uvesti trgovanje od 0 do 24 sedam dana u tjednu za pojedine terminske ugovore (futures) na sirovu naftu i zlato.

Noćne trgovinske sesije značit će skromne volumene s minimalnom financijskom korisnošću. Produženje radnog vremena ne uvodi se radi pogodnosti tradera; riječ je o obrambenom potezu industrije koja je zatečena nespremna pred brzim rastom tržišta predviđanja (prediction markets).

Produženje trgovanja ne stvara likvidnost koju traderi toliko cijene, već je razvodnjava. Likvidnost nije fiksni bazen koji se ravnomjerno raspoređuje na koliko god mu sati date; ona je mrežni efekt. Traderi žele trgovati onda kada trguju i drugi traderi, a niti jedno dosadašnje produženje radnog vremena nije oslabilo dominantan udio volumena koji se ostvaruje na otvaranju i zatvaranju burze.

Najbolji dokaz dolazi od samog LSE-a: udio završne dražbe u vidljivom trgovanju britanskim dionicama porastao je na 42 posto prošlog prosinca, u odnosu na 33 posto godinu dana ranije. Trgovinski dan sažima se prema petominutnoj dražbi u isto vrijeme dok se trgovinski tjedan rasteže prema 120 sati. Traderi iznova glasaju za koncentraciju volumena, dok burze nastavljaju graditi njegovu razvodnjenost.

Ne moramo nagađati kako izgleda noćno trgovanje dionicama jer ono u SAD-u postoji već godinama. Blue Ocean, alternativni trgovinski sustav koji obrađuje većinu noćnog prometa, radi od 20:00 do 04:00 sata po njujorškom vremenu i sada izvršava oko 130 milijuna dionica po noći, prema riječima glavnog izvršnog direktora Briana Hyndmana – što je četverostruko brži tempo nego godinu dana ranije i velik skok u odnosu na manje od milijun dionica po noći u 2022. Riječ je o eksplozivnom rastu, ali to je i dalje manje od jedan posto od 17,6 milijardi dionica dnevno, koliki je bio prosjek američkih dioničkih tržišta u 2025. godini.

Volumen trgovanja znatno poraste kada se važne vijesti pojave u krivoj vremenskoj zoni. Blue Ocean zabilježio je 3,3 milijarde dolara nominalne vrijednosti trgovanja u noći američkih predsjedničkih izbora 2024., te 2,7 milijardi dolara u nedjelju navečer kada je kineski model DeepSeek izazvao paniku među ulagačima u umjetnu inteligenciju.

Ali pogledajmo noć kada se noćno tržište suočilo sa svojim prvim pravim testom stresa. Dana 5. kolovoza 2024., dok je jen naglo jačao, a Tokio bilježio najgoru trgovinsku sesiju od 1987. godine, sustav Blue Oceana pokleknuo je pod pritiskom volumena. Transakcije su otkazane, a sesija je obustavljena. U jedinoj noći kada je ulagačima najviše trebalo tržište u tri sata ujutro, ono nije funkcioniralo.

Hector McNeil, suizvršni direktor kompanije HANetf, pogodio je bit problema: "Ključno je pitanje hoće li tvorci tržišta (market mekeri) biti voljni osigurati stabilno i dosljedno formiranje cijena tijekom cijele noćne sesije." Burze mogu otvoriti trgovinske platforme u bilo koje doba; no ne mogu stvoriti dvostrana tržišta iz ničega.

Dvostrana noćna likvidnost kod investicijskih proizvoda izlistanih na burzi zahtijeva jednu od dvije stvari: tvorce tržišta koji su voljni preuzeti i držati rizik cijele košarice dionica dok se matična tržišta ponovno ne otvore – uslugu koju naplaćuju kroz šire raspone između kupovne i prodajne cijene (spreadove) – ili stvarnu dvostranu likvidnost u svakoj dionici koja čini taj fond (uz svu prateću infrastrukturu za zaštitu od rizika te kreaciju i otkup udjela koja održava fer cijene ETP-a). Otvaranje platforme u tri sata ujutro za neki fond ne čini ništa kako bi se stotinama dionica unutar njega trgovalo u tri sata ujutro. A otvoreno tržište nije isto što i likvidno tržište: čak i ako bi sve burze sutra produžile radno vrijeme, volumen u pojedinačnim dionicama i dalje bi se koncentrirao na tradicionalnom otvaranju i zatvaranju, ostavljajući noćne tvorce tržišta da cijene formiraju na temelju plitkih, a ne zastarjelih ponuda.

Isto tako, međunarodna potražnja neće ispuniti knjige naloga. Japanski ulagač koji želi izloženost američkim ili europskim dionicama tijekom pauze za ručak u Tokiju već ima lokalno izlistane fondove (ETF-ove) i indeksne termine koji trguju gotovo 24 sata dnevno. Azijski mali ulagači doista jesu ti marginalni noćni kupci, ali sve što nove platforme donose jest mogućnost trgovanja samom imovinom (cash product) u vrijeme koje im lokalno odgovara. U najboljem slučaju, to je minimalna pogodnost.

Zašto onda svi srljaju u to? Zato što stvarna prijetnja za burze nije u tome što mali ulagači žele klikati u tri sata ujutro, nego u tome što će se dogoditi ako netko drugi formira cijene u svijetu dok su one zatvorene.

Tržišta predviđanja usporedni su financijski sustav koji već radi od 0 do 24 i više nisu samo rariteti.

Te su platforme u siječnju 2026. ostvarile promet od oko 21 milijarde dolara, što je velik skok u odnosu na 1,2 milijarde dolara mjesečno početkom 2025. Obje vrste platformi distribuiraju se preko istih brokerskih kuća za male ulagače koje usmjeravaju i noćne naloge za dionice. Procjenjivanje na tim tržištima uopće nije neozbiljno. Ekonomisti američke središnje banke (Fed) objavili su ove godine rad u kojem su utvrdili da je prognoza platforme Kalshi Inc. za odluke Feda bila točnija od profesionalnog tržišta kamatnih stopa.

Kada se u tri sata ujutro pojave važne vijesti, tržišta predviđanja prilagode cijene u roku od nekoliko minuta. Ugovori povezani s ratom s Iranom donijeli su rekordan dan za tu industriju u veljači: 425 milijuna dolara prometa na svim platformama u samo jednoj sesiji, i to u subotu kada je svaka burza dionica na svijetu bila zatvorena. Klijenti platforme Robinhood Markets Inc. protrgovali su više od 400 milijuna dolara ugovorima na događaje u noći američkih izbora 2024., dok su burze dionica bile zatvorene.

Ovakva prilagodba cijena izravno implicira pomake u cijeni nafte, obrambenih dionica, kamatnih stopa i dioničkih indeksa, a svatko tko drži ugovore na događaje naspram portfelja vrijednosnih papira mora protrgovati i drugu stranu pozicije. No ta se dva sustava suočavaju s različitim preprekama. Kalshi može ažurirati svoj ugovor o Iranu bez doticaja s tržištima za izbore ili inflaciju. Burza dionica mora u isto vrijeme održavati konzistentnost tisuća vrijednosnih papira; ne može objaviti svježe cijene dionica naftnih kompanija dok istovremeno nudi zastarjele cijene proizvođača automobila. Za sve veći broj makroekonomskih događaja, jedino vidljivo i transparentno tržište koje noću formira cijene upravo je tržište predviđanja.

Ako se unakrsne tržišne pozicije nastave akumulirati, a tradicionalne burze ne budu u mogućnosti osigurati dvostranu noćnu likvidnost, prepustit će ulogu noćnog formiranja cijena tržištima predviđanja.

To je prvi korak prema potpunom gubitku primata u formiranju cijena: burze bi mogle preživjeti tek kao tehnički servisi koji upravljaju infrastrukturom za transakcije čije se cijene određuju drugdje. Financijski svijet postupno klizi prema zabavi koja nikada ne spava, a burze su odlučile držati svjetla upaljenima cijelu noć kako bi ugrabile dio tog kolača. Veliko je pitanje hoće li to privući dovoljno posjetitelja da bi se sve skupa uopće isplatilo.