Je li iranska energetska kriza neočekivani spas za autoindustriju?

Dok rat u Iranu rastućim cijenama energenata potresa globalno gospodarstvo i financijska tržišta, u kaosu rata pojavljuju se rijetki pobjednici. Među neočekivanim svijetlim iznimkama koje bi od rastućih cijena goriva mogle očekivati pozitivne posljedice je kronični bolesnik europske industrije – autoindustrija. Ona se već nekoliko godina bori s nestabilnošću poslovnog, zakonodavnog i prodajnog okruženja, što joj uvelike otežava i poskupljuje zeleni zaokret prema elektrifikaciji. Na njega troši stotine milijardi eura dok se njezine tvornice električnih vozila pretvaraju u gradove duhova, a njezina profitabilnost nezaustavljivo opada.

Samo je njemački div Volkswagen (VW) u okviru važeće strategije, koju je grupa pod vodstvom Olivera Blumea zacrtala za razdoblje 2023. – 2027., predvidio potrošnju u iznosu od 180 milijardi eura. Od toga je čak 68 posto, odnosno otprilike 122,4 milijarde eura, namijenjeno isključivo elektrifikaciji i digitalizaciji. Rezultat silnih ulaganja u 2025. godini bio je katastrofalno loš. Poslovni rezultat strmoglavio se na 8,9 milijardi eura (u 2024. je iznosio 19,1 milijardu), operativna marža pala je s 5,9 na 2,8 posto, dok je čista dobit potonula za 44 posto, na 6,9 milijardi eura.

Međutim, Trumpova bliskoistočna avantura mogla bi povratiti megalomanska ulaganja i gubitke, jer energetska kriza uklanja glavnu prepreku elektrifikacije – nedostatak potražnje.

"99 problema" autoindustrije

Zamjena pogonske paradigme motora s unutarnjim izgaranjem, na kojoj se više od stoljeća temeljila najvažnija europska gospodarska grana, već je sama po sebi težak, dugotrajan i skup pothvat. Ako tome pribrojimo još i zakonodavna ograničenja, geopolitičku neizvjesnost, uska grla u opskrbnim lancima sastavnih dijelova (baterija, elektromotora, čipova itd.) i sirovina te pojavu novih, agilnijih i državnim subvencijama podržanih dalekoistočnih konkurenata, dobivamo savršenu oluju problema.

Nakon iznimno loše prošle godine, ni u 2026. godini glavni proizvođači VW, Renault, Stellantis, BMW i Mercedes-Benz ne pokazuju znakove oporavka poslovanja. Razlog i dalje leži u mlakoj potražnji za električnim vozilima, koja su cjenovno i po upotrebljivosti nekonkurentna klasičnim motorima s unutarnjim izgaranjem. Tome treba pridodati i agresivnu kinesku konkurenciju, koja pad na domaćem tržištu nadoknađuje invazijom na europsko.

 

Iako su prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila ACEA baterijska električna vozila na tržištu EU-a u 2025. godini dosegla 17,4-postotni tržišni udio, što je znatan skok u odnosu na 13,6 posto u prethodnoj godini, Europa još uvijek čeka da alternativa zaživi. Uz cjenovnu nekonkurentnost, ukidanje subvencija (kao u Njemačkoj) i neadekvatnu infrastrukturu za punjenje, tu su i makroekonomski aspekti. Oni vise nad intenzivnom prerađivačkom industrijom i također su povezani s "kolateralnom štetom" zelene tranzicije – skupa radna snaga i energija čine industriju nekonkurentnom i manje inovativnom te pojačavaju trend deindustrializacije, jer se europska gospodarstva okreću prema sektoru usluga. U Sloveniji se prošle godine industrijska proizvodnja u usporedbi s 2021. godinom smanjila za 7,8 posto, dok se u Njemačkoj smanjila za gotovo 10 posto. Pritom velik dio tog nazadovanja predstavlja upravo kriza autoindustrije.

"Njemačka industrija nesumnjivo se nalazi u izazovnom razdoblju. Nužnost zelene tranzicije osobito je velik izazov za tvrtke, no on nipošto nije jedini", izjavila je za Bloomberg Adriju Dagmar von Bohnstein, predsjednica Slovensko-njemačke gospodarske komore. "Tvrtke navode i nesigurne gospodarske prilike, slabu domaću potražnju, rastuće troškove rada te visoke cijene energije i sirovina."

Iako se povećanje udjela registriranih električnih vozila na europskom tržištu nastavlja i u siječnju 2026. godine, slika na regionalnom tržištu je drugačija. Njihov udio u Sloveniji u prva dva mjeseca 2026. godine kretao se na oko 11 posto, što je ispod europskog prosjeka, gdje su električna vozila prema podacima ACEA-e u siječnju dosegla 19,3-postotni tržišni udio. Ipak, radi se o količinskom povećanju prodaje od 40 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Kinezi trljaju ruke

Rastuće maloprodajne cijene goriva diljem europskih zemalja (u nekim zemljama se približavaju razini od dva i pol eura), mogle bi preokrenuti ili barem zaustaviti negativne trendove u automobilskoj industriji. Ipak, činjenica je da ta slamka spasa više pomaže kineskim izazivačima nego europskim koncernima jer oni u usporedbi s konkurentima nude napredniju tehnologiju digitalizacije i elektrifikacije po konkurentnijim cijenama.

 

"Trenutačna kriza mogla bi povećati svjetsku potražnju za dominantnim kineskim proizvodima: električnim vozilima, baterijama i solarnim ćelijama. Svaki od njih bit će privlačniji kupcima ako cijene nafte u idućim mjesecima ostanu visoke", objavio je The Economist.

Reprezentativan primjer posljedica iranske krize na automobilsku industriju upravo je najveći proizvođač električnih vozila na svijetu, kineski BYD. On je prije nekoliko dana najprije izvijestio o padu dobiti u četvrtom tromjesečju koji je bio veći od očekivanog, prvom godišnjem padu dobiti u četiri godine. Rast prihoda bio je najsporiji u posljednjih šest godina, a 2026.  nije ništa bolja. Prodaja kompanije sa sjedištem u Shenzhenu u siječnju i veljači naglo je pala, a tvrtka je na domaćem tržištu izgubila vodeći položaj u korist Geelyja. Čista dobit u posljednjem kvartalu pala je za 38 posto na 9,3 milijarde juana zbog žestoke domaće konkurencije i cjenovnih ratova, dok su se prihodi smanjili za otprilike 14 posto, na 237,7 milijardi juana. To je priznao i prvi čovjek tvrtke Wang Chuanfu, rekavši da je konkurencija dosegla vrhunac i da se odvija brutalna "faza eliminacije". Veliki "flop" je i dugo očekivana tehnologija autonomne vožnje "Božje oko", koja se pokazala nepouzdanom.

No, problemi na domaćem terenu u suprotnosti su s uspjehom na globalnim tržištima: prodaja izvan Kine u ožujku je dosegla 120.083 vozila, što je najviše u posljednja tri mjeseca. Prodaja u inozemstvu u ožujku je porasla za 65 posto, prenosi Bloomberg. Nikkei Asia je izvijestio da je Wang na konferenciji zatvorenoj za javnost u ponedjeljak izjavio da će visoke cijene goriva ove godine prodaju tvrtke u inozemstvu podići na "novu razinu".

Svejedno vrijedi naglasiti da je pohod na globalno tržište bio sastavni dio poslovne strategije BYD-ja i prije početka iranskog rata. "Prekomjerni kapaciteti za BYD nisu problem jer planiramo globalnu ekspanziju", pojasnio je za Bloomberg Adriju početkom ožujka, prije iranske krize, David Kušanić, zamjenik direktora BYD-ja za Sloveniju i Hrvatsku, koji ističe da su planovi brenda "ambiciozni u pogledu prodaje" te da imaju "velike planove u vezi sa širenjem".

Na naše pitanje bilježi li najveći globalni igrač na tržištu električnih vozila povećanje potražnje, odgovorili su da više cijene goriva "mogu potaknuti veće zanimanje za električna vozila".

Naglasili su da već nekoliko mjeseci primjećuju povećan interes za alternativna goriva među Slovencima. "Primjećujemo pozitivne promjene u tom smjeru", objavili su. "Ljudi u Sloveniji prepoznaju da budućnost pripada vozilima s alternativnim gorivima, između ostalog i zbog nestabilnosti cijena konvencionalnih goriva", procjenjuju.

Mješovita slika na tržištu

O povećanju potražnje potaknutom krizom izvještavaju i iz Auto Wallisa, službenog zastupnika za vozila Opel. "Posljednjih tjedana naša prodajna mreža doista izvještava o povećanom zanimanju kupaca za elektrificirana vozila, što povezujemo i s trenutačnim prilikama na energetskim tržištima te posljedičnim oscilacijama cijena pogonskih goriva", pojasnili su. Istaknuli su da se novim tržišnim okolnostima prilagođavaju "povećanjem narudžbi, prvenstveno baterijskih električnih vozila".

Dodaju kako više istraživanja pokazuje "da su upravo oscilacije cijena goriva jedan od ključnih okidača za razmatranje na električnu mobilnost jer korisnici traže dugoročno predvidive troškove korištenja".

U međuvremenu, u Porsche Sloveniji, službenom zastupniku za najprodavanija vozila marke VW, ostaju oprezni. "Kratkoročni rast cijena goriva može utjecati na razmišljanje kupaca, no to se u pravilu ne odražava odmah na stvarne narudžbe", odgovaraju i dodaju da kod marke VW "za sada još ne primjećuju znatno povećanje potražnje za električnim vozilima".

Naglašavaju da je kupnja električnih vozila kod većine kupaca povezana s dugoročnim planiranjem, dostupnošću subvencija i ukupnim troškovima vlasništva te "stoga trenutno još nisu uočene bitne promjene u potražnji". Ipak, priznaju da će se produljenjem rata okolnosti vjerojatno preokrenuti u korist električnih vozila. "Očekujemo da će produljenje krize dodatno potaknuti zanimanje za električna vozila", smatraju.

 

U glavnom distributeru marki Renault, Dacia i Alpine zasad su skeptični glede pomaka u smjeru veće potražnje. "Tržišta na takve geopolitičke događaje obično reagiraju s određenim odmakom, stoga će za ozbiljniju procjenu trebati još neko vrijeme", stoji u njihovu odgovoru. Od početka rata nije prošlo dovoljno vremena (tek otprilike mjesec dana), pa je zasad prerano eventualne promjene u potražnji za električnim vozilima izravno pripisivati toj situaciji, smatraju u tvrtki koja će uskoro na domaće tržište lansirati željno iščekivanog električnog mališana iz Revoza, model Twingo. U travnju se očekuje štrajk u toj tvornici u Novom Mestu zbog zahtjeva radnika za povećanjem plaća.

U grupi Emil Frey, zastupniku vozila koncerna Stellantis, kažu da pozorno prate situaciju u Zaljevu, ali zasad primjećuju da "potražnja za električnim modelima ostaje stabilna, posebice kod marki Fiat, Citroën i Peugeot". Za isključivo električnu kinesku marku u svom portfelju, Leapmotor, bilježe "vrlo snažno zanimanje kupaca, koje u određenim slučajevima premašuje trenutačnu dostupnost vozila". U siječnju i veljači Leapmotorov model T03 bio je najprodavanije električno vozilo u Sloveniji, ispred Teslinog Modela Y.

"Tržište električnih vozila u prosjeku svakog mjeseca malo raste, stoga je teško odrediti koliki udio povećane potražnje proizlazi iz trenutačnog i predviđenog budućeg rasta cijena goriva", odgovorio nam je Tomaž Oblak, direktor prodaje i marketinga u tvrtki Summit Motors Ljubljana, koja uvozi i prodaje vozila marke Ford. "Kratkoročno gledano, trenutačno ne planiramo nikakve veće promjene zbog bliskoistočne krize", dodao je.

Iz BMW-a poručili su da nemaju komentara.