EU odustaje od potpune zabrane prodaje benzinskih i dizelskih auta od 2035.

Europska unija ipak popušta kada je riječ o jednoj od svojih najambicioznijih klimatskih odluka. Naime, Europska komisija potvrdila je da će ublažiti planiranu zabranu prodaje novih automobila na benzin i dizel od 2035. godine, nakon snažnog pritiska automobilske industrije i čelnika pojedinih država članica, prije svega Njemačke i Italije.

Prema dosadašnjim pravilima, proizvođači su do 2035. morali osigurati da 100 posto novih osobnih i lakih gospodarskih vozila ima nulte emisije. Sada se ta obveza smanjuje na 90 posto, čime se otvara prostor za nastavak proizvodnje plug-in hibrida, ali i određenog broja vozila s klasičnim motorima i nakon te godine.

No, to popuštanje ne dolazi bez uvjeta. Dio proizvodnje koji neće biti klimatski neutralan morat će se nadoknaditi drugim "zelenim" mjerama unutar tvornica, poput korištenja zelenog čelika proizvedenog u Europi ili upotrebe biogoriva u vozilima koja nisu električna.

Iz Europske komisije poručuju da će takav pristup omogućiti da plug-in hibridi, vozila s produženim dosegom, blagi hibridi i automobili s motorima s unutarnjim izgaranjem i nakon 2035. ostanu dio tržišta, uz potpuno električna i vozila na vodik.

Istodobno su ublaženi i ciljevi za električne kombije. Umjesto dosad planiranog smanjenja ugljičnog otiska od 50 posto do 2030. godine, novi cilj iznosi 40 posto.

Odluka dolazi nakon lobiranja njemačkog kancelara Friedricha Merza i talijanske premijerke Giorgie Meloni, a u industriji se doživljava kao pobjeda europskih proizvođača automobila. Oni se već dulje suočavaju s izazovima prelaska na električna vozila, dok im istodobno konkurencija iz Kine sve snažnije pritišće tržište.

Iako se ovakav rasplet očekivao posljednjih dana, reakcije su bile oštre. Zeleni u Europskom parlamentu poručili su da se radi o "ozbiljnom slabljenju" ključnog zakonodavstva koje je trebalo biti temelj europskog smanjenja ugljičnog otiska.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je 2022. bila jedno od glavnih lica Europskog zelenog plana i regulative o emisijama vozila, branila je prijedlog porukom da "Europa i dalje ostaje na čelu globalne čiste tranzicije".

Ursula von der Leyen bila je jedno od glavnih lica Europskog zelenog plana i regulative o emisijama vozil | Bloomberg

Naglasila je i da su prijedlozi doneseni nakon "intenzivnih razgovora s automobilskom industrijom, organizacijama civilnog društva i drugim dionicima", te da o njima sada mora odlučiti i Europski parlament.

U paketu mjera predstavljenom u Strasbourgu Komisija je najavila i dodatne poticaje za proizvodnju malih automobila, najtraženije kategorije vozila u Europi. Do 2035. proizvođačima će se nuditi takozvani "superkrediti" za male i pristupačne električne automobile, pri čemu će se svaki takav automobil u obračunu europskih kvota vrednovati kao 1,3 vozila, čime se proizvođačima ostavlja više prostora za ispunjavanje emisijskih ciljeva.

Komisija se osvrnula i na poticanje potražnje, posebno među velikim korporativnim kupcima. Poslovne flote smatraju se ključnima za ubrzavanje šireg prihvaćanja električnih automobila, jer su upravo one jedan od glavnih izvora rabljenih vozila na europskom tržištu.