Električni automobili prvi put pretekli benzince na razini EU, Hrvatska i dalje ispod prosjeka

Podaci Europske udruge proizvođača automobila pokazuju koliko se europsko tržište automobila promijenilo u samo nekoliko godina. U prosincu 2025. potpuno električna vozila prvi su put nadmašila benzinske automobile po broju novih registracija u Europskoj uniji, s udjelom od gotovo 25 posto. Još je izraženiji podatak da vozila koja imaju bateriju, uključujući električne automobile i hibride, danas čine oko dvije trećine ukupnog tržišta.

Takva struktura prodaje stvara prostor u kojem se najbrže snalaze kineski proizvođači. Kako piše Bloomberg, kineske su marke prošlog mjeseca proizvele gotovo svaki deseti osobni automobil prodan u Europi, što je njihov dosad najveći tržišni udio. U prosincu su dosegnule 9,5 posto tržišta, a na kvartalnoj razini prvi su put prestigle južnokorejske proizvođače, uključujući Kiju, prema podacima analitičke kuće Dataforce.

Najveći dio tog rasta dolazi iz segmenta elektrificiranih vozila, koji nosi glavninu povećanja prodaje u Europi. Bloomberg navodi da su kineski proizvođači upravo tu iskoristili svoju prednost u baterijskoj tehnologiji i cijenama, osobito na tržištima južne Europe. Brzina kojom su kineski automobili prihvaćeni u zemljama poput Španjolske, Italije i Grčke iznenadila je i same analitičare, posebno kada je riječ o električnim modelima.

Kineski proizvođači jačaju prisutnost na europskom tržištu

U prosincu su kineski brendovi držali oko 16 posto europskog tržišta elektrificiranih automobila, dok je njihov udio na razini cijele 2025. iznosio 11 posto, više nego dvostruko u odnosu na godinu ranije, pokazuje Bloombergova analiza. Uz BYD i SAIC Motor, vlasnika marke MG, sve vidljiviju ulogu imaju i Leapmotor te Chery, koji brzo povećavaju prodajne količine.

MG je imao najveći tržišni udio među električnim automobilima, BYD je najviše rastao | Bloomberg

Utjecaj Kine pritom ne završava na kineskim markama. Slika se dodatno mijenja kada se uključe i vozila zapadnih proizvođača koja se u Europu uvoze iz Kine. Kada se pribroje modeli Tesle, Volkswagena, BMW-a i Renaulta proizvedeni u kineskim tvornicama, ispada da je otprilike svaki sedmi elektrificirani automobil prodan u Europi tijekom 2025. proizveden u Kini.

Svaki sedmi elektrificirani automobil prodan u Europi tijekom 2025. proizveden u Kini | Bloomberg

Takav razvoj pojačava pritisak na europsku autoindustriju, sektor koji zapošljava više od 13 milijuna ljudi i ima važnu ulogu u gospodarstvu kontinenta. Europski su proizvođači istodobno pogođeni carinama u SAD-u, slabijom pozicijom na kineskom tržištu i sve snažnijom konkurencijom kod kuće, upravo u segmentima koji bi trebali nositi budući rast. Roberto Vavassori iz Bremba upozorava da bez dodatnih mjera industrija neće uspjeti nadoknaditi više od 110 tisuća radnih mjesta izgubljenih u Europi u posljednjih 18 mjeseci.

Istodobno, nema znakova da se kinesko širenje usporava. Proizvođači iz Kine, suočeni s viškovima proizvodnje na domaćem tržištu i ograničenim pristupom SAD-u, dodatno su usmjerili fokus na Europu. BYD je krajem siječnja najavio da ove godine planira povećati isporuke na tržišta izvan Kine za gotovo 25 posto.

Europskim proizvođačima ide u prilog to što tržište raste treću godinu zaredom. U ponudi se pojavljuju novi električni modeli, poput Citroëna ë-C3 iz Stellantisa i nadolazećeg Renaultova Twinga, a na većini ključnih tržišta, osobito u Njemačkoj i Francuskoj, domaće marke zasad uspijevaju zadržati pozicije, uz iznimku Ujedinjenog Kraljevstva.

Kineski proizvođači pretekli su američke i južnokorejske marke po prodaji u Europi tijekom 2025. | Bloomberg

Hrvatsko tržište i dalje zaostaje za europskim prosjekom

Hrvatsko tržište pritom pokazuje nešto drukčiju dinamiku od europskog prosjeka. Prema podacima ACEA-e, tijekom 2025. registracije potpuno električnih vozila pale su za 29,4 posto. Istodobno su plug-in hibridi snažno porasli, za 80 posto, dok su klasični hibridi zabilježili rast od 27,1 posto. Prodaja dizelskih automobila pala je za 19,2 posto.

Iz Strujnog kruga, krovne udruga za električnu mobilnost u Hrvatskoj, ističu da pad registracija električnih vozila ne znači slabiji interes kupaca, nego je ponajprije povezan s tempom državnih poticaja, koji su objavljeni tek krajem godine. Dosadašnja praksa pokazuje da se veći dio kupnji realizira nakon obrade prijava, zbog čega se snažniji rast električnih automobila očekuje tijekom 2026. godine.