Grunf u Boeingu, hakeri u SEC-u, Crobex u zenitu

Mada je sam početak 2024. godine djelovao letargično dajući sudionicima na svjetskim tržištima malo vremena za prividni odmor, stvari su se prilično brzo zahuktale. Od rekordnih vrijednosti dioničkih indeksa, najsnažnijih dosadašnjih terorističkih napada na brodove u Crvenom moru i povijesnih odluka Američke komisije za vrijednosne papire i burze (SEC) do otpadanja dijelova s Boeingovih aviona zbog čega je sve jača sumnja da se legendarni Grunf nalazi na čelu kontrole kvalitete u američkoj ikoni zračne industrije.

Sukob na Bliskom istoku koji se ponovo aktivirao početkom listopada kad je Hamas napao Izrael i dalje ne jenjava. U svojoj odmazdi Izrael nastavlja napadati Pojas Gaze, a tijekom vikenda izraelske su snage likvidirale visokopozicionirane pripadnike Hamasa i njihovih saveznika Hezbolaha. Američki državni tajnik Antony Blinken krenuo je u obilazak regije kako bi vidio postoje li uvjeti za smirivanje sukoba ili barem sprečavanje njegove eskalacije.

A eskaliralo je svakako na moru. Jemenski pobunjenici Huti, koji svoje akcije opravdavaju podrškom Hamasu, proteklih su tjedana intenzivirali svoje napade na brodove koji plove Crvenim morem zbog čega je dio velikih svjetskih brodara preusmjerio flote oko južne Afrike što je povisilo cijene prijevoza.

Prema dostupnim informacijama promet brodova u Crvenom moru je u prosincu pao za 20 posto, a zbog ratne prijetnje njemačke su kompanije od svoje vlade zatražile uključivanje u vojnu operaciju zaštite brodova u Crvenom moru. Tamo je već aktivna američka vojska sa saveznicima koja je ovih dana uspjela oboriti niz hutskih bespilotnih letjelica i projektila.

Pobunjenici iz Jemena intenzivirali su napade na trgovačku mornaricu u Crvenom moru | Bloomberg

Američka vojna avijacija, očito, odlično funkcionira, no kad je u pitanju civilna turbulencije se nastavljaju. Američkom proizvođaču aviona Boeingu vikend je donio nove nevolje. U petak navečer je na letu Alaska Airlinesa s jednog Boeingovog aviona otpao dio trupa, lažna vrata koja se na trupu nalaze na mjestu gdje u nekim konfiguracijama aviona dolaze vrata za izlaz u nuždi.

Radi se o modelu zrakoplova Boeing 737 Max 9 te su regulatori tijekom vikenda naredili prizemljavanje kompletne flote tog tipa aviona. Početna istraga pokazala je mali napredak oko tumačenja što se točno dogodilo no uzroci i dalje ostaju misterija. Novi incident, u kojem srećom nije bilo žrtava, dodatni je udarac imidžu Boeinga kao pouzdanog proizvođača aviona, tim više što su Alaska i United Airlines prilikom preliminarnih kontrola svojih aviona Max 9 pronalazili labave vijke i druge probleme.

Imidž je zabrinuo i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Nakon što je u ponedjeljak premijerka Elisabeth Borne podnijela ostavku, Macron je za novog premijera imenovao 34-godišnjeg Gabriela Attala. Attal će biti najmlađi premijer u modernoj povijesti Francuske, a na novu poziciju dolazi s mjesta ministra obrazovanja. Komentatori smatraju da je njegovo imenovanje Macronov pokušaj osvježivanja imidža prije izbora za Europski parlament najavljenih za lipanj.

Novi premijer Francuske je 34-godišnji Gabriel Attal | Bloomberg/Chesnot/Getty Images

Do tada, barem ako se pita guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića, neće biti niti labavljenja monetarne politike Europske središnje banke. Guverner je početkom tjedna gostovao na N1 televiziji i kazao kako ne očekuje snižavanje referentnih kamatnih stopa prije ljeta. U središnjoj banci ove godine očekuju blagi rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Hrvatske od oko tri posto, uz nastavak smanjenja inflacije te rast zaposlenosti i realnih plaća.

Guverner je upozorio i da je najveći rizik za našu vanjsku trgovinu situacija kod naših glavnih partnera – Njemačke, Italije i svih zemalja iz okruženja. "Ako kod njih dođe do snažnijeg pada potražnje, onda bi se to odrazilo na nas, ali prema projekcijama Europske središnje banke to se ne bi trebalo dogoditi", rekao je. Vujčić je dodao i kako su za višu inflaciju u Hrvatskoj, u odnosu na druge zemlje, dijelom krive visoke ljetne cijene usluga u turizmu.

A ta je inflacija u prosincu, prema preliminarnim procjenama i harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, u Hrvatskoj na godišnjoj razini iznosila 5,4 posto. Hrvatska se time našla među rekorderima u eurozoni gdje je inflacija u prosincu ubrzala na 2,9 posto s razine od 2,4 posto u studenom.

Guverner Boris Vujčić | Bloomberg

Rast cijena bi ove godine trebao usporiti, kako u Hrvatskoj tako i u regiji, mada stručnjaci upozoravaju da bi u Makedoniji zbog izbora pad inflacije mogao biti upitan. Najbolje bi među državama Adria regije trebala proći Bosna i Hercegovina, dok se za Hrvatsku najčešće očekuje stopa inflacije negdje oko 3,5 posto.

Očekivanja tržišta su svakako viša od domaćeg gospodarstva, što se vidi u rekordnim vrijednostima burzovnog indeksa Crobex. Indeks Zagrebačke burze je tijekom tjedna nekoliko puta dosezao svoju najvišu razinu u posljednjih petnaestak godina. Po prvi puta je nakon 2008. godine premašio razinu od 2.600 bodova.

Iako nisu baš na razini iz 2008. godine, kad su u cijeloj godini iznosila 3,7 milijardi eura, izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prva tri kvartala prošle godine dosegnula su 2,65 milijardi eura i time bila sedam posto niža nego u istom razdoblju 2022. godine, pokazala je najnovija statistika središnje banke. Najviše investicija u prvih devet mjeseci lani stiglo je iz Austrije odakle je plasirano 706 milijuna eura. Nakon nje slijedila je Nizozemska s 571 milijunom, te Njemačka sa sto milijuna eura manje od toga.

Najviše je investirano u sektor farmaceutike i to 461 milijun eura. Nakon tog sektora slijedila su vlasnička ulaganja u nekretnine s 432 milijuna eura. Usporedba s prethodnim godinama signalizira da su stranci lani malo zauzdali kupnju nekretnina u Hrvatskoj, a to ne treba čuditi imajući u vidu snažan rast cijena nekretnina.

Jer, u tome smo rekorderi! Eurostat je ovih dana objavio podatke o kretanju cijena stambenih nekretnina u Europskoj uniji. U trećem su kvartalu one u prosjeku bile jedan posto niže nego godinu prije, no Hrvatska nastavlja biti lider po rastu cijena u Uniji. U trećem tromjesečju one su bile 10,9 posto više nego godinu prije. Nakon nas slijedile su Poljska s 9,3 posto i Bugarska s 9,2 posto. Hrvatska je i u prvom i drugom kvartalu bila rekorder po godišnjem rastu cijena u EU, i to s 13,7 i 14 posto.

Slaba ponuda nekretnina

Procjene regionalnih stručnjaka također ne idu na ruku onima koji se nadaju kupiti nekretninu u Hrvatskoj ili negdje u regiji. Mada je u nekim zemljama regije zabilježen pad prometa, visoke cijene će se zadržati još neko vrijeme. Glavna zajednička karakteristika svih tržišta Adria regije je slaba ponuda, posebice kada su u pitanju novogradnje. Nijedna od zemalja ne očekuje veći broj novih stanova u skorije vrijeme, a visoki troškovi materijala, radne snage i zaduživanja, uz snažnu potražnju, ne ostavljaju puno prostora za značajnije korekcije cijena.

Glavna zajednička karakteristika svih nekretninskih tržišta Adria regije je slaba ponuda | Depositphotos

Interesa za ulaganja svakako ima, što potvrđuje i objava da je japanski logistički div Nippon Express preuzeo bečki cargo-partner. Austrijska kompanija s dvije milijarde eura prihoda koja posluje na tržištu srednje i istočne Europe ima podružnicu i u Hrvatskoj gdje radi stotinjak zaposlenih. Cargo-partner je u Hrvatskoj 2022. godine imao 28 milijuna eura prihoda uz gubitak od šezdeset tisuća.

Prijevoz tereta svakako je ključan faktor u globalnoj trgovini. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je Hrvatska u prvih 11 mjeseci ove godine imala vanjskotrgovinski deficit od 15,4 milijardi eura, uz izvoz vrijedan 21 milijardu, te uvoz vrijedan 36,4 milijardi eura.

Industrijska proizvodnja u Njemačkoj u padu je i šesti mjesec za redom | Bloomberg

Najnovije procjene Svjetske banke ukazuju na najsporiji rast globalnog gospodarstva u posljednjih 30 godina. Projekcije ukazuju na usporavanje svjetskog rasta treću godinu zaredom, s prošlogodišnjih 2,6 posto na 2,4 posto u 2024. godini. Očekuje se da će rast globalne trgovine u 2024. godini biti samo polovica prosjeka iz desetljeća prije pandemije.

U tom smjeru idu i najnovije vijesti iz najveće europske ekonomije. Ovog je tjedna objavljeno da su industrijske narudžbe u Njemačkoj u studenom porasle manje od očekivanja. Također, industrijska proizvodnja je u studenom pala i šesti mjesec za redom čime je još jednom podcrtala slabost industrije u Njemačkoj koja se bori sa skupim energentima, visokim kamatnim stopama i usporavanjem kineske ekonomije. Njemačka je kraj 2023. godine vjerojatno dočekala u svojoj prvoj recesiji od pandemije, smatraju analitičari koji drže da će podaci pokazati drugi uzastopni kvartalni pad BDP-a.

Pad maloprodaje

Baš kao industriji, u studenom nije išlo niti njemačkoj maloprodaji. Među državama Europske unije njemačka je maloprodaja u studenom bila 2,5 posto niža nego mjesec dana ranije i time bila predvodnik negativnog trenda. U cijeloj godini maloprodaja je smanjena za 3,1 posto. Ukupno je maloprodaja u Uniji u studenom smanjena za 0,2 posto. Hrvatska i susjedna Slovenija su bile među najvećim izuzecima s rastom od tri posto.

Depositphotos

Maloprodajno tržište u Hrvatskoj svakako ne miruje što pokazuju i najnovije vijesti o tome da je Narodni trgovački lanac preuzeo trgovački lanac Kitro, četvrti lanac po veličini tržišnog udjela na sjeveru Hrvatske. Mreža NTL-a se time širi na oko 350 lokacija. Potez NTL-a samo je najnovija transakcija na domaćem tržištu kojim je u proteklih godinu i pol dominirao Studenac sa čak šest preuzimanja.

Analitičarka Bloomberg Adrije Jelena Zindović komentirala je kako su regionalni trgovački lanci u 2022. značajno povećali produktivnost. Uz praktički nepromijenjen broj zaposlenih, zabilježili su dvoznamenkasti rast prihoda. Međutim, taj su napredak odmah podijelili sa svojim zaposlenicima, budući da su troškovi zaposlenika porasli za 14 posto, gotovo koliko i rast prodaje. Iako je maloprodaja robe široke potrošnje radno intenzivna djelatnost, na primjeru 12 najvećih trgovačkih lanaca u Adria regiji vidi se da troškovi zaposlenika u ukupnim prihodima od prodaje u prosjeku sudjeluju sa skromnih 10 posto.

Kemijska industrija u regiji rast će i ubuduće, ali po nižim stopama | Depositphotos

Uz maloprodaju analitičari Bloomberg Adrije pozabavili su se i kemijskom industrijom u regiji. Oni procjenjuju kako će regionalna kemijska industrija nastaviti s trendom rasta prodaje, ali sporijim tempom u usporedbi s prethodnim godinama. Stabilizaciju u kemijskoj industriji očekuje i Saša Muminović, predsjednik uprave AquafilCro, hrvatske podružnice međunarodne kemijsko-tekstilne grupacije Aquafil. U razgovoru za Bloomberg Adria TV Muminović je objasnio da su se "cijene (...) već na kraju 2023. stabilizirale. Problem je u tome što industrija još uvijek ima dosta velike zalihe iz prošlih godina po visokim cijenama koje će negativno utjecati na rezultate u prošloj i tekućoj godini", tumači on.

Stabiliziralo se i protekle dvije godine prilično volatilno europsko tržište prirodnog plina. Sredina siječnja znači i sredinu sezone grijanja u Europi, a zbog blage zime skladišta su se praznila bitno sporije od očekivanja. Čak i ako se nastavi aktualni hladni val, potrošnja će biti manja nego u prosječnoj zimi. Cijene prirodnog plina su stoga ovih dana 45 posto niže nego prošle godine.

No zato se očekuje rast cijena kriptovaluta. Američka Komisija za vrijednosnice i burzu (SEC) odobrila je osnivanje prvog ETF-a koji smije investirati izravno u Bitcoin. Nešto prije objave odluke hakiran je profil SEC-a na društvenoj mreži X, ranije poznatoj kao Twitter, a nakon toga je kratkotrajno porasla cijena Bitcoinu.

Kriptosektor je prilično optimističan upravo zbog odluke SEC-a. "Uvođenjem Bitcoin spot ETF-ova na tržište, očekuje se stvaranje novog vala potražnje među glavnim investitorima. Velika je vjerojatnost da će SEC, nakon što odobri Bitcoin ETF, ubrzo odobriti i Ethereum ETF, što bi dodatno potaknulo tržište, budući da se radi o drugoj po veličini kriptovaluti", izjavio je Boris Majstorović, izvršni direktor u kompaniji Digital Assets Management Banjaluka i osnivač prve kriptoburze i kriptomjenjačnice u BiH BCX.

Odluči li se netko investirati u nešto klasičniji oblik imovine, ostaju mu dionice, dionički indeksi i ETF-ovi vezani uz njih. Poznati ekonomist Vuk Vuković je za Bloomberg Adria TV objasnio kako je odlučio pokušati nadmašiti prinos koji daje legendarni indeks američkih dionica S&P 500. Smatra da njegov Oraculum Capital ima metodologiju kojom će ostvariti viši prinos od samog indeksa, a čini se da ima i povjerenje investitora jer oni, prema njegovim riječima, nastavljaju ulagati u Orca Bason fond.

Godina je tek na početku. Neizvjesnosti je, kako je to pokazalo prethodnih nekoliko dana, puno. No to svejedno ne znači da se netko ne može nadati da će sve krenuti kao po loju. I da će pobijediti indeks.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar