Strana ulaganja u prva tri kvartala lani manja nego godinu prije

Izravna strana ulaganja u Hrvatsku u prvih devet mjeseci prošle godine iznosila su 2,65 milijardi eura, pokazuje najnovija statistika središnje banke. Iznos je sedam posto niži od brojke za prva tri tromjesečja 2022. godine, mada usporedba nije uvijek najsretnija jer se ovaj tip statistike zbog svoje prirode nastavlja dodatno ažurirati i u budućnosti.

Vodeća država po ulaganjima u Hrvatsku i preklani i lani bila je Austrija iako se koncentracija investicija po državama izmijenila. Dok su lani dominirale tri države - uz Austriju tu su još Njemačka i Nizozemska - pa su one bile zaslužne za dvije trećine ukupnih ulaganja, godinu prije su tri najveća investitora u prvih devet mjeseci bila zaslužna za nek nešto više od trećine ukupnih investicija. Radilo se o Austriji, Italiji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Do kraja rujna prošle godine iz Austrije je u Hrvatsku stiglo čak 706 milijuna eura investicija. Nakon nje uslijedila je Nizozemska s 571 milijunom, te Njemačka sa sto milijuna eura manje od toga. Uz nabrojane, jedino je još iz Italije i Luksemburga stiglo više od sto milijuna eura.

Naravno, brojke iz Nizozemske i Luksemburga uvijek treba razmatrati s malo više opreza jer se radi o državama koje su poznate po tome da služe kao sjedišta tvrtki koje njihovi vlasnici nerijetko koriste samo za međunarodne transakcije. To znači da ovakva statistika koja bilježi samo izravno porijeklo transfera u Hrvatsku može zamagliti informaciju o tome odakle stvarno stiže ulaganje.

Najnovije brojke Hrvatske narodne banke (HNB) otkrivaju kako je u prva tri tromjesečja lani najviše investirano u sektor farmaceutike i to 461 milijun eura. Taj se sektor nalazi među deset njih u koje je u proteklih trideset godina, otkad se vodi statistika na ovaj način, najviše investirano. Na samom vrhu tablice se nalazi financijska industrija, slijede izravna vlasnička ulaganja u nekretnine, te ulaganja u trgovinu.

 

 

Upravo su vlasnička ulaganja u nekretnine u prva tri lanjska kvartala bila na drugom mjestu s 432 milijuna eura vrijednim investicijama. Usporedba s prethodnim godinama signalizira da su stranci lani malo zauzdali kupnju nekretnina u Hrvatskoj. Spomenuti iznos predstavljao je 16,3 posto svih ulaganja do kraja rujna 2023. godine dok je taj udio u cijeloj 2022. bio čak 26,6 posto, a u investicijama rekordnoj 2021. godini je 20 posto bilo odvojeno za nekretnine.

Među drugim djelatnostima u 2023. godini se nastavilo tradicionalno investirati u financije kamo je stiglo 373 milijuna eura ulaganja, ali i trgovinu i telekomunikacije gdje je usmjereno između 100 i 200 milijuna eura. Vrlo ugodno iznenađenje je podatak o invsticijama u informatički sektor. Do kraja rujna ta je djelatnost primila 210 milijuna eura što je, barem prema dostupnoj statistici HNB-a, daleko najviše u povijesti. Dosad je rekordna bila 2016. godina s šezdesetak milijuna eura investicija u informacijske uslužne djelatnosti.

Sveukupno je u posljednja tri desetljeća, od 1993. otkad se vodi statistika, pa do kraja lanjskog rujna u Hrvatsku stiglo 45,2 milijarde eura izravnih inozemnih ulaganja. Rekordna je bila 2021. godina s 3,95 milijardi, a nakon nje 2008. godina s 3,69 milijardi.

Među zemljama odakle su stigle investicije, na vrhu se nalazi Nizozemska sa sedam milijardi eura, a nakon nje slijede Austrija s 6,33 milijarde i Njemačka s 4,8 milijardi eura. Grupu država odakle je u Hrvatsku dosad došlo više od milijardu eura ulaganja još upotpunjavaju: Luksemburg, Italija, Mađarska, Slovenija, Velika Britanija, Malta i Francuska.

Statistika središnjih bankara otkriva i da je, barem po ovim preliminarnim brojkama za prva tri tromjesečja, prošla godina bila prilično izdašna za hrvatska izravna ulaganja u inozemstvu. Do kraja rujna naši su poduzetnici u strane zemlje plasirali 1,08 milijardi eura investicija, od čega daleko najviše u Italiju, 635 milijuna eura. Rekordna je dosad bila 2014. godina s iznosom od 1,62 milijarde eura.

Isti podaci otkrivaju i da su hrvatski poduzetnici kroz godine najviše investirali u Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu, zajednički gotovo tri milijarde eura. U Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju otišlo je još dodatnih 1,3 milijarde eura ulaganja naših poduzetnika.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar