.webp){kind=icon}
U trećem tromjesečju prošle godine cijene nekretnina u eurozoni, mjereno indeksom koji bilježi promjene u iznosima transakcija pri kupnji nekretnina (HPI), bile su niže za 2,1 posto u odnosu na isto tromjesečje u 2022. godini, objavio je u srijedu Eurostat.
U cijeloj Europskoj uniji (EU) te su cijene pale za jedan posto.
U drugom tromjesečju prošle godine pad cijena na godišnjoj razini iznosio je 1,5 posto u eurozoni i 0,9 posto u EU.
Kvartalna usporedba pokazuje da su cijene nekretnina u eurozoni porasle 0,3 posto prema drugom tromjesečju, dok je u čitavoj EU rast iznosio 0,8 posto.
Najveći rast cijena nekretnina u trećem tromjesečju na godišnjoj razini dogodio se u Hrvatskoj, i to od 10,9 posto. Slijedi Poljska s 9,3 posto i Bugarska s 9,2 posto.
Kretanje cijena nekretnina u eurozoni i EU
Hrvatska je i u prvom i drugom kvartalu bila rekorder po godišnjem rastu cijena u EU, i to 13,7 i 14 posto.
Najveći pad zabilježen je u Luksemburgu (13,6 posto) i Njemačkoj (10 posto).
Od zemalja za koje su podaci dostupni, u 10 su cijene rasle te u 16 pale.
Gledano kvartalno, u sedam zemalja cijene su pale, u Italiji su stagnirale te u 18 zemalja su rasle.
Najveći kvartalni pad opet je imao Luksemburg (6,3) posto, a zatim Finska (2,7 posto). U ovom slučaju najveći rast imale su Poljska (4,5 posto) i Rumunjska (3,4 posto).
U Hrvatskoj je na kvartalnoj razini rast cijena bio 0,3 posto.
Hrvatski Državni zavod za statistiku objavio je nešto potpunije lokalne podatke, pa se tako vidi da su cijene novih stambenih objekata u trećem tromjesečju prošle godine u odnosu na drugo tromjesečje 2023. u prosjeku više za 2,5 posto, a u odnosu na treće tromjesečje 2022. za 12,3 posto. Cijene postojećih stambenih objekata u odnosu na drugo tromjesečje 2023. u prosjeku su niže za 0,1 posto, a u odnosu na treće tromjesečje 2022. u prosjeku su više za 10,6 posto.
Na kvartalnoj razini cijene stambenih objekata u Zagrebu više su za 2,4 posto, a na Jadranu su u prosjeku niže 1,4 posto dok je u ostalim područjima prosječan pad 1,9 posto. Godišnje gledano, u Zagrebu je došlo do rasta od 12,1 posto, na Jadranu 8,2 posto, a u ostalim područjima za 16,5 posto.
