Za tržište plina zima gotova, Europa ponovno izbjegla probleme

Zima je gotova. Onaj tko u Europi čita tekst u ove hladne dane može zaključiti da je autor lud. Istina je da su temperature niske, od minus 10 u Berlinu do 25 ispod ništice u Oslu. No, iz perspektive europskog tržišta prirodnim plinom već se može razmišljati o plaži.

 S gotovo pola sezone grijanja iza nas – polovica je otprilike 15. siječnja – donedavno dosta blago vrijeme je ostavilo zalihe na visokim razinama i trenutačni hladni val iz te perspektive izgleda kao trenutačni otklon.

Čak i da se hladnoća nastavi do kraja sezone grijanja Europa bi potrošila puno manje prirodnog plina no u takozvanoj normalnoj zimi. S manjom potražnjom skladišta se nisu praznila očekivanom brzinom ili koliko se strahovalo. Sa svim tim, naravno, dolaze i niže cijene. U odnosu na prije godinu dana niže su za 45 posto.

U uobičajena vremena neuobičajeno blago vrijeme bi bilo loša vijest, odnosno još jedan znak klimatskih promjena. No, sada je toplina ekonomski dar koji ublažava inflaciju na kontinentu suočenom s energetskom krizom treću zimu uzastopce. Gubitnik je ruski predsjednik Vladimir Putin koji je koristio rast prihoda u energetskom sektoru kako bi financirao rat u Ukrajini.

Mjereno takozvanim danima stupnja grijanja (HDD), što određuje koliko je hladno na određenoj lokacija, Europa je od početka kolovoza imala 933 HDD-ova što je šest posto manje nego protekle godine i 19,8 posto manje od tridesetogodišnjeg prosjeka. Naravno, veći broj HDD-ova znači veću potrebu za plinom.

HDD je zapravo mjera koja pokazuje u kojoj količini u stupnjevima i koliko dugo u danima je vanjska temperatura ispod određene razine.

Da bi se taj skor vratio na zimsku uobičajenu razinu bilo bi potrebno da veljača i ožujak budu iznimno oštri. Čak i ako se temperature vrate na 30-ogodišnji prosjek do kraja zime u HDD-ovima to bi bilo 10 posto ispod dugogodišnje prosjeka.

Dakle, blago je vrijeme dovelo da značajnog smanjenja potrošnje plina, a na to se još može dodati pad i zbog smanjenja proizvodnje u energetski intenzivnim tvrtkama. U Njemačkoj, primjerice, proizvodnja iz takvih tvrtki je 20 posto manja no prije Putinova napada na Ukrajinu.

Kretanje cijene prirodnog plina u Europi

Kao rezultat, zalihe su plina bitno iznad uobičajene razine, a štoviše, u sezonu su skladišta krenula gotovo puna u usporedbi s inače prihvatljivih 90 posto napunjenosti. Sada su na nekih 85 posto, dok je 10-ogodišnji prosjek za početak siječnja oko 75 posto. Europa bi tako mogla dočekati proljeće s više od 50 posto napunjenosti skladišta naspram prosječne razine od oko 35 posto.

Pomogli su i obnovljivi izvori, poput sunca i vjetra, koji su smanjili potrebu za plinom. Poboljšanje situacije s proizvodnjom iz francuskih nuklearnih elektrana i uporaba ugljena u Njemačkoj dodatno su smanjili potrošnju plina.

Tržište je sve to uključilo u cijenu. Referentna europska cijena plina prošloga tjedna bila je 35 eura za megavat-sat naspram 55 eura u listopadu. Cijena je ipak iznad prosjeka u razdoblju od 2010. do 2020. godine od 20,1 eura za megavat-sat, pa to i dalje sputava aktivnosti u većini energetski intenzivnih tvrtki.
Tako kombinacija blagog vremena i ekonomske žrtve spašava Europu. Do iduće zime trebalo bi biti raspoloživo više ukapljenog prirodnog plina čime se smanjuje potreba za blagom zimom. To možda nije velika vijest za cijeli planet, ali jest za europske potrošače.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar