.webp){kind=icon}
Tjedan iza nas obilježili su katastrofalni potresi koji su pogodili Tursku i Siriju. Uz velike ljudske žrtve, koje se i dalje zbrajaju, i stravično razaranje, čija će se šteta tek zbrajati, izvjesno je kako će te nepogode imati posljedice i na globalne gospodarske tijekove, a mogli bi utjecati i na ekonomske odnose Turske i Hrvatske.
Zauzdavanje inflacije bit će i dalje u fokusu djelovanja Europske središnje banke (ECB). To u praksi znači da će ta institucija nastaviti sa svojom politikom povećanja kamatnih stopa. "ECB bi se trebao aktivno boriti protiv inflacije sve dok ljudi ne osjete stabilnost cijena u svakodnevnom životu", poručio je član Upravnog vijeća ECB-a Robert Holzmann.
S druge pak strane, čini se da bi moglo doći do zaokreta u politici britanske središnje banke. Naime, Danny Blanchflower, bivši čelnik Bank of Englanda (BOE), rekao je kako će kolaps cijena nekretnina središnju banku Ujedinjenog Kraljevstva (UK) pogurati prema smanjenju kamatnih stopa. Blanchflower, profe sor ekonomije na koledžu Dartmouth, rekao je kako će BOE morati "reagirati na stvarno loše podatke" jer se prethodna povećanja stopa sve više odražavaju na gospodarstvo.
Christine Lagarde, šefica ECB-a | Depositphotos
ESG postaje sve važnija tema za tokove kapitala. Ako vas zanima ulaganje u vrijednosne papire kompanija koje prate trend održivosti, analitičari Bloomberg Adrije ove godine ne očekuju veće negativne pritiske na imovinu ESG-a. Međutim, naši analitičari ne vide ni potencijal za ponovno značajno ubrzanje izdavanja novog duga ESG-a, a ni materijalno povećanje vrijednosti ESG dioničkih indeksa. Trendove kao i u većini drugih slučajeva diktiraju banke, a po tome pitanju naši analitičari u budućnosti vide da će više financiranja, ili barem financiranje po relativno boljoj cijeni, biti usmjereno prema tvrtkama s dobrim profilom održivosti. Više detalja možete naći u analizi koju ste mogli pročitati ovoga tjedna na stranicama Bloomberg Adrije.
Solidna trojka, toliko su zaposlenici u Hrvatskoj zadovoljni svojim radnim mjestom, pokazalo je istraživanje tvrtke Stethoscope na uzorku od preko 4000 ispitanika. Istraživanje Puls zadovoljstva hrvatskih zaposlenika obuhvatilo je 12 dimenzija vezanih uz zadovoljstvo poslom, a pokazalo je kako su Hrvati na poslu najzadovoljniji međusobnom suradnjom i angažiranošću, a najmanje balansom između privatnog i poslovnog života. Ako ste propustili, OVDJE možete pročitati u kojim su sektorima radnici najzadovoljniji i u kojima traže prvu priliku kako bi pobjegli od poslodavca.
Istovremeno se ne nazire kraj sukoba francuskih vlasti sa sindikatima, koji sve masovnije i sve glasnije na ulicama negoduju protiv reforme tržišta rada kojom bi se granica za umirovljenje povisila sa 62 na 64 godine. Lisa Thomas-Darbois, stručnjakinja za francusku politiku na pariškom Institutu Montaigne, rekla je kako je neuobičajena konvergencija svih velikih sindikata pridonijela veličini mobilizacije, koja je 31. siječnja okupila najmanje 1,27 milijuna prosvjednika , a smatra i kako će taj broj nastaviti rasti.
Najveće svjetske tehnološke tvrtke najavljuju kako će trošiti manje, što je novitet za industriju koja je dosad napredovala zahvaljujući pogodnostima i novim kadrovima. Još je prošle godine Meta primjerice ukinula svoju uslugu pranja rublja za osoblje, dok je Google u siječnju ove godine više od 30 masažnih terapeuta uključio u svoj prvi veliki krug otpuštanja.
Radnici Googlea su u siječnju ostali bez svojih masažnih terapeuta | Bloomberg
Međutim, taj se trend još ne vidi kod hrvatskih tech kompanija, a samo na Bloomberg Adriji možete doznati kojim impresivnim povlasticama obasipaju svoje radnike. Vjerojatno se u tome krije i razlog zašto je zanimanje developera jedno od najtraženijih u Hrvatskoj i BiH, dok je Srbima i Slovencima zanimljivija karijera pisca.
Sve pogodnosti koje radnici dobivaju od svojih poslodavaca ove će godine biti itekako važne s obzirom na to da analitičari Bloomberg Adrije očekuju pooštravanje uvjeta kreditiranja, i to ne samo za građanstvo. Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić unatoč tome ne vidi veće usporavanje kreditne aktivnosti i upozorava na to da je kreditna aktivnost poduzećima 2022. porasla više od 20 posto, što su dosad najviše zabilježene stope rasta. No mnogo je oprezniji kada je u pitanju povratak na ciljanu inflaciju, a OVDJE možete doznati kada bismo se trebali vratiti na poželjnih dva posto.
