.webp){kind=icon}
Ekonomisti najvećih banaka na Wall Streetu podijeljeni su oko održivosti iznimno niskih kamatnih stopa u Turskoj, a JPMorgan Chase i Goldman Sachs odmah nakon izbora zakazanih za svibanj očekuju oštar zaokret politike.
Turska središnja banka kamatnu će stopu možda trebati povećati najviše u posljednjih deset godina, prema JPMorganu i Goldman Sachsu, koji također predviđaju kako će referentna vrijednost u trećem tromjesečju porasti na 30 posto, odnosno triput više od trenutne razine.
Morgan Stanley i ING Groep predviđaju da će Turska ključnu stopu do kraja godine zadržati na devet posto, prema najnovijim prognozama koje je sastavio Bloomberg. Barclays očekuje povećanje na 25 posto, dok Bloomberg Economics u trećem kvartalu predviđa povećanje na 35 posto.
Izbori su prijelomni trenutak
Izbori će biti prijelomni trenutak za tursku monetarnu politiku. Turska je kamatu posljednji put podigla prije gotovo dvije godine te se može pohvaliti jednom od najnegativnijih inflacijski prilagođenih stopa u svijetu.
Iako nominalno neovisna, središnja banka pod guvernerom Şahapom Kavcıoğluom priklonila se željama predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. Turski čelnik nekonvencionalno smatra da niske stope ne uzrokuju, već krote rast cijena.
Turska referentna stopa bi za godinu dana mogla biti gotovo 20 postotnih bodova viša od trenutne, prema Bloombergovim izračunima tržišnih stopa.
Ulagačima je u slučaju povratka stabilnosti tečaja lire na kocki njena ponovna privlačnosti za robnu razmjenu. Turska je valuta na tržištima u razvoju prošle godine bila druga najslabija, što je tamošnju središnju banku natjeralo na interventnu potrošnju 108 milijardi dolara.
Strani ulagači u velikoj su mjeri izašli iz lokalnog duga zemlje i nisu spremni riskirati dugoročnu izloženost turskim obveznicama s obzirom na nadolazeću političku neizvjesnost.
Slična dinamika odvijala se i na tržištu dionica. Turske dionice prošle su godine ostvarile najbolje rezultate na svijetu, a ovaj su mjesec postale najgore.
Erdoğan čvršće upravlja središnjom bankom nego 2018. godine nakon što je zadnja tri Kavcıoğluova prethodnika otpustio zbog zauzimanja "nedovoljno oštroumnih stavova". No njegov je utjecaj prošle godine postao još očitiji kad je središnju banku pritiskao za smanjenje stopa radi poticanja ekonomije uoči izbora.
Mišljenje Bloomberg Economicsa
''Ostane li središnja banka nakon izbora popustljiva, trebala bi ograničiti tokove kapitala za ublažavanje sve većih rizika. Umjesto toga, u drugoj polovici godine vjerojatnijim smatramo snažan preokret politike'', rekla je ekonomistica Selva Bahar Baziki.
Unatoč bijesnoj inflaciji, kreatori politike prošle su godine stope smanjili za 500 baznih bodova, na jednoznamenkaste iznose. To je uslijedilo nakon Erdoğanovih izričitih poziva za osiguranjem jeftinog novca i poticanjem ciljanoga izvozničkog i ulagačkog kreditiranja.
Budući da su turski dužnosnici u svojoj trenutnoj politici isključili zaokret, mogućnost viših stopa mogla bi ovisiti o Erdoğanovu neuspjehu na izborima. Oporba je u slučaju pobjede na izborima najavila osiguranje "neovisnosti'' središnje banke, ali bez izričitih komentara o kamatnim stopama.
Preokret politike u slučaju Erdoğanova ostanka na vlasti "vrlo je malo vjerojatan", rekla je ekonomistica HSBC Holdingsa Melis Metiner. Pobijedi li oporba, budućnost "ostaje neizvjesna", ali će vjerojatno doći do povratka na "konvencionalno kreiranje makropolitike", navela je ovaj tjedan u izvješću.
Erdoğan je više puta rekao kako jedino želi smanjenje stopa.
"Kamate će se smanjivati svaki dan, svaki tjedan, svaki mjesec", izjavio je predsjednik u govoru krajem prošle godine. "Ulaganja neće doći visokim kamatama."
U prvom ovogodišnjem kvartalnom izvješću o inflaciji objavljenom prošlog četvrtka, Kavcıoğlu nije dao eksplicitne smjernice o budućim stopama. Na sastanku održanom nekoliko dana ranije, Odbor za monetarnu politiku (PPK) trenutačne stope više nije nazvao "adekvatnima", što su ekonomisti protumačili kao znak skorih nižih troškova zaduživanja.
Središnja banka nije uvijek dosljedna i odstupa od svojih smjernica. PPK je u srpnju izjavio da će stope ostati nepromijenjene, ali je referentnu vrijednost već u kolovozu spustio za 100 baznih bodova.
Optimistične prognoze središnje banke za inflaciju također su dobra naznaka nižih stopa. Nepromijenjene projekcije još uvijek pokazuju rast cijena na 22,3 posto do prosinca.
Kavcıoğlu je prošli tjedan na upit o svojim planovima samo ukazao na ranije izjave o općim uvjetima za smanjenje stopa.
"Nikad ne kažemo da ćemo sniziti ili zadržati iste stope", rekao je. "To bi bilo pogrešno."
