Kreditna aktivnost usporit će ove godine u svim zemljama regije, na što će najviše utjecati rastuće kamatne stope, usporavanje gospodarstva i neizvjesnost oko budućnosti ekonomije, pokazuje najnovija analiza Bloomberg Adrije.
Mada je kreditna aktivnost u Adria regiji lani porasla, ona je u većini država u drugoj polovici 2022. godine usporila. Bit će potrebno neko vrijeme prije nego što se vide puni efekti povećanja kamatnih stopa, što još uvek ostavlja prostora da potražnja za nekim kategorijama kredita bude jaka, smatraju analitičari.
Viši troškovi su u prvom trenutku potaknuli kreditnu aktivnost uz cvjetanje ekonomije, a zatim su rast kamatnih stopa, percepcija usporavanja globalne ekonomije i slabija inozemna potražnja djelovali u drugom smjeru.
"Smatramo da će u Adria regiji rastuće kamatne stope doprinijeti općoj srednjoročnoj ekonomskoj neizvjesnosti, što će oslabiti potražnju za kreditima", dodaju.
"Doći će do pogoršanja kreditnog rizika u bankarskim bilancama zbog lošijeg makroekonomskog okruženja, što će dovesti do dodatnog pooštravanja uvjeta kreditiranja u bankama", navodi analitički tim Bloomberg Adrije u najnovijoj analizi. Ipak, oni očekuju da će bankarski sustavi ostati dovoljno kapitalizirani za podršku kreditnoj aktivnosti u budućnosti.
Što se tiče stambenih kredita, očekuju da će oni zbog nekoliko faktora usporiti, među kojima su najvažniji pad cijena nekretnina, podizanje kamatnih stopa i nesigurnost potrošača oko velikih kupovina. S druge strane, mada očekuju da će banke pooštriti uvjete za kreditiranje, smatraju kako će se ta mjera manje odraziti na stambene kredite u usporedbi s drugim vrstama kredita.
"Očekujemo daljnje usporavanje rasta potrošačkih i gotovinskih kredita jer su oni skuplji i imaju kraći rok dospijeća od stambenih kredita. Potražnja za ovom vrstom kredita će se bolje zadržati u zemljama s nižim prihodima u regiji", navodi se u analizi.
Struktura kredita za stanovništvo razlikuje se širom regije. Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija imaju visoke udjele potrošačkih kredita, što analitičari objašnjavaju višim stopama nezaposlenosti i nižim plaćama. S druge strane, države članice Europske unije (Slovenija i Hrvatska) imaju veće udjele stambenih kredita u odnosu na potrošačke.
Kad je u pitanju kreditiranje kompanija, i tu očekuju usporavanje kreditne aktivnosti u svim zemljama regije, a najveći pad očekuju u Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji i Hrvatskoj, jer su te zemlje imale neuobičajeno visoke stope rasta u drugoj polovici 2022. godine. "Rastuće kamatne stope će povući potražnju za kreditima naniže, posebno u industrijama koje nude proizvode gdje postoji mala mogućnost da se rastući troškovi brzo prenesu na prodajne cijene", ističe analitički tim.
Dodaju da će smanjen rast kredita za obrtna sredstva i likvidnost biti posljedica i smanjenja potražnje (domaće i inozemne), jer očekuju da će cijene materijala i energije biti niže u 2023. nego u prethodnoj godini, što će povećati potrebe za kreditiranjem. "Vidimo da investicijski krediti rastu sporijim tempom, zbog toga što se mnoge kompanije suzdržavaju ili odgađaju donošenje velikih investicijskih odluka", navode u obrazloženju.
Inače, bankovno kreditiranje nefinancijskih poduzeća je ključno u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji, gdje tržište korporativnih obveznica praktično ne postoji. Ako pogledamo kreditiranje nefinancijskih poduzeća, Hrvatska, Slovenija i Sjeverna Makedonija zabilježile su dvoznamenkaste stope, dok je ostatak regije rastao sporijim tempom.
.webp){kind=icon}
