Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, za Bloomberg Adriju je kazao kako povratak na ciljanu razinu inflacije od dva posto očekuje tek 2025. godine te da će se Hrvatska vjerojatno zadržati i na nešto višim stopama jer naše gospodarstvo konvergira.
"Stanje bolje nego prije par mjeseci, signali su miješani, imamo faktore koji guraju inflaciju gore, ali pad cijena energenata djeluje na drugu stranu. Međutim, temeljna inflacija je i dalje povišena, rast plaća se ubrzava, a Kina je nepoznanica. Kina se otvara, s jedne strane generira veliku potražnju za sirovinama i energijom, a cijene energenata su niske, djelomično zato što je Kina bila zatvorena, pa se višak plina preusmjeravao u Europu. S druge strane, Kina je silni proizvodni kapacitet, pa će se brže otkloniti uska grla u dobavnim lancima, što će djelovati na smirivanje inflacije. Dakle, imamo kontradiktorne silnice", kazao je Šošić, dodavši kako bi se inflacija, prema ECB-u, ciljanoj razini od dva posto mogla približiti tek 2025. godine.
"Za Hrvatsku također predviđamo vrlo sporo spuštanje inflacije. Naša posljednja projekcija je 7,5 posto za ovu godinu. Naše gospodarstvo konvergira, pa je normalno da imamo nešto višu inflaciju od eurozone, čak i poželjno."
Čitaj više
Vujčić: Konverzija nije značajnije utjecala na inflaciju
Usporavanje inflacije u siječnju vidi kao dokaz tezi da konverzija nije značajnije utjecala na rast cijena.
03.02.2023
Vujčić: U siječnju se očekuje daljnje usporavanje inflacije
Trend je da bi inflacija u Hrvatskoj trebala biti otprilike kao i u eurozoni.
23.01.2023
Povećan trend kreditiranja građana nastavljen i u prosincu
Ukupni kreditni plasmani su u prosincu porasli za 900 milijuna kuna i na kraju 2022. godine iznosili 269 milijardi kuna.
31.01.2023
Financijska imovina hrvatskih kućanstava veća od 80 milijardi eura
Na kraju trećeg tromjesečja 2022. ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 81 milijardu eura.
16.01.2023
Što se monetarne politike tiče, Šošić očekuje da bi se još malo mogle povećati stope i zadržati u restriktivnom području, iako je saldo rizika bolji nego što je bio prije par mjeseci.
Ističe kako se rizik od recesije blago smanjio te da nas čega stagnacija ekonomije eurozone, dok bi hrvatska ekonomija mogla blago rasti.
"Za eurozonu smo očekivali tehničku recesiju, upravo su objavljeni podaci za zadnje tromjesečje prošle godine i vidjeli smo kvartalni rast od 0,1 posto, to je zapravo stagnacija. Za Hrvatsku ćemo znati za tri tjedna, očekujemo i tu stagnaciju, na godišnjoj razini je to stopa od dva do 2,5 posto. Stanje je nešto bolje od očekivanja. Prije četiri mjeseca sam tu kod vas rekao da su izgledi za recesiju oko 20-30 posto, i danas stojim iza te prognoze", rekao je, uz napomenu da je Hrvatska, ako gospodarstvo ne bude tonulo, matematički na gotovo jedan posto rasta BDP-a na kraju godine.
Banke vidi kao faktor stabilnosti koji ublažava udare na tržište. Iako trenutno zaoštravaju uvjete kreditiranja, još uvijek se ne vidi veliko usporavanje kreditne aktivnosti.
"Nama je u 2022. kreditna aktivnost poduzećima porasla preko 20 posto, to su praktički najviše stope rasta koje smo zabilježili. Naša poduzeća su se krajem prošle godine čak zaduživala nešto povoljnije od talijanskih i njemačkih, primjerice", zaključio je Šošić.
.webp){kind=icon}
