ECB-ovo povećanje kamatnih stopa prelijeva se na hrvatsko tržište

Hrvatska narodna banka (HNB) u ovomjesečnom biltenu navodi kako se povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB) počelo prelijevati na hrvatsko tržište. Tvrde da je to vidljivo iz rasta prekonoćnih kamatnih stopa, kao i kamatnih stopa na kredite banaka, što je zasad izraženije kod kreditiranja poduzeća.

Sredinom ožujka ECB je kamatne stope povećao za još 50 baznih bodova, tako da kamatna stopa za novčani depozit kreditnih institucija kod središnje banke sada iznosi tri posto.

Kako navode iz HNB-a, premda je aktivnost na domaćem tržištu novca i dalje razmjerno skromna, povećanje ključnih kamatnih stopa počelo se prelijevati i na prekonoćne kamatne stope na hrvatskom novčanom tržištu, pa je prekonoćna kamata na trgovanje banaka depozitnim novcem na kraju veljače iznosila 2,1 posto, u odnosu na 1,4 posto krajem siječnja. Usporedbe radi, na europskom tržištu iznosila je 2,4 posto.

Što se tiče kratkoročnih troškova financiranja države, navode iz HNB-a, kamatna stopa na jednogodišnje trezorske zapise Ministarstva financija na posljednjoj aukciji u drugoj polovini veljače iznosila je 2,7 posto, u usporedbi s 2,5 posto u siječnju.

Porasli su i dugoročni troškovi financiranja države, pa je tako na kraju veljače prinos na dugoročne obveznice Hrvatske iznosio četiri posto, odnosno bio je za 53 bazna boda viši u odnosu na kraj siječnja.

U uvjetima pooštravanja monetarne politike ECB-a, kamatne stope na kredite banaka u Hrvatskoj također bilježe rast, koji je i dalje izraženiji za kredite nefinancijskim poduzećima nego za kredite stanovništvu, navode iz središnje banke. 

Kamate na kredite

Od početka ciklusa povećanja ključnih kamatnih stopa ECB-a, započetog u srpnju prošle godine, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite nefinancijskim poduzećima porasla je za 150 baznih bodova i u siječnju iznosila 3,2 posto.

Potražnju za kreditima i na početku ove godine generiraju poduzeća u energetskom sektoru, što je pridonijelo nastavku godišnjeg rasta kredita poduzećima po iznimno visokim stopama od više od posto, dodaju. 

Trošak zaduživanja stanovništva također se povećao za 110 baznih bodova u odnosu na razdoblje prije početka normalizacije monetarne politike i u siječnju dosegnuo 4,7 posto.

To se djelomično može objasniti učinkom subvencioniranja stambenih kredita u proljeće prošle godine, kada se osjetno povećao udio stambenih kredita koji se u sklopu APN-ova programa odobravaju uz niže kamatne stope. Uz to, relativno malen iznos ugovorenih stambenih kredita u siječnju ove godine također je pridonio porastu prosječne kamatne stope, navode iz HNB-a. 

A što se tiče kamatnih stopa na prvi put ugovorene oročene depozite, njihova razina kod poduzeća bilježi gotovo kontinuiran porast od listopada prošle godine, dok kod stanovništva za sada nema znatnijih promjena kamatnih stopa, napominju iz HNB-a.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar