Uvođenje eura nije imalo značajniji utjecaj na inflaciju, ustvrdio je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u petak, nakon konferencije "Ulaganja za otpornost i strukturnu transformaciju", u organizaciji Europske investicijske banke (EIB) i HNB-a.
"Podaci DZS-a su pokazali da je inflacija u siječnju usporila u odnosu na prosinac, a mi smo u HNB-u već prije imali neke podatke koji su upućivali na to", izjavio je Vujčić, referirajući se na procjenu DZS-a prema kojoj je inflacija u siječnju ove u odnosu na siječanj 2022. godine u prosjeku bila za 12,7 posto viša i tako nastavila usporavanje na godišnjoj razini, s obzirom na to da je u prosincu 2022. iznosila 13,1 posto.
Prema guvernerovim riječima, to je zbog usporavanja rasta cijena u području energenata, hrane i djelomično industrijskih proizvoda bilo logično, a slab utjecaj uvođenja eura na stopu inflacije također je bio u skladu s očekivanjima.
Čitaj više
Dombrovskis: EK je svjestan hrvatske zabrinutosti zbog rasta cijena
Ističe kako je inflacija u Hrvatskoj niža nego u u zemljama Srednje i Istočne Europe koje su izvan eurozone.
23.01.2023
Čini se da ni guverner Boris Vujčić više ne vjeruje u tržište
Prije godinu dana guverner je potrošačima poručivao da idu kod onih kod kojih su cijene niže.
09.01.2023
Ministar financija i guverner podigli prve eure na bankomatu
Hrvatska je postala 20. članica eurozone u novogodišnjoj noći.
02.01.2023
HNB 2023. očekuje usporavanje BDP-a na 1,4 posto te inflacije na 7,5 posto
Očekivanja su zasnivana na slabljenju inflatornih pritisaka i pojeftinjenju cijena energenata.
19.12.2022
"Možemo već sada reći da je iskustvo Hrvatske u uvođenju eura, kao što smo i najavljivali, da se inflacija nešto povećala, prvenstveno u području usluga, no bez značajnog utjecaja na ukupni porast cijena", smatra Vujčić koji se osvrnuo i na HNB-ovu kupovinu gotovo dvije tone zlata u prosincu prošle godine, u vrijednosti od oko 95 milijuna eura.
Zlato za ECB
Objasnio je kako je zlato kupljeno isključivo zbog potrebe prijenosa dijela međunarodnih pričuva Europskoj središnjoj banci (ECB) po ulasku u eurozonu.
"Daleko najveći dio međunarodnih pričuva ostaje u Hrvatskoj i njima upravlja HNB, dok, od onog manjeg dijela, 15 posto se mora izdvojiti u zlatu, a 85 posto u valuti. Zbog toga je i kupljeno zlato u protuvrijednosti oko 95 milijuna eura, što je preneseno ECB-u na zajedničko upravljanje, po njenim propisima. Na tome smo nešto malo i zaradili", izjavio je guverner hrvatske središnje banke.
Kako je HNB početkom siječnja objavio na svojim internetskim stranicama, ECB je 30. prosinca 2022. donio odluku o uplaćivanju kapitala, prijenosu deviznih pričuva i doprinosima HNB-a u pričuve i rezervacije. Iznos prijenosa deviznih pričuva određuje se prema kapitalnom ključu nacionalne središnje banke u odnosu na postojeće stanje međunarodnih pričuva ECB-a, a struktura prijenosa određena je tako da se 85 posto iznosa prenosi u američkim dolarima, a 15 posto u zlatu.
U skladu s time, iznos deviznih pričuva izraženih u eurima primjenom tečaja od 30. prosinca 2022. koje je HNB trebao prenijeti ECB-u ocijenjen je na 639,9 milijuna eura. Prijenos u američkim dolarima u veličini 85 posto ukupnog prijenosa i iskazan u eurima iznosio je 543,9 milijuna eura, odnosno 580,1 milijun američkih dolara.
Prijenos zlata, 15 posto iznosa od 639,9 milijuna eura, po tečaju od 30. prosinca 2022. iznosio je 96 milijuna eura, odnosno 56.256,29 unca zlata. Za potrebe prijenosa zlata, HNB je u prosincu 2022. na tržištu pribavio adekvatan iznos tzv. nealociranog zlata (bez fizičkog transporta u Hrvatsku), priopćili su iz HNB-a.