Europska komisija (EK) svjesna je zabrinutosti oko rasta cijena uslijed uvođenja eura u Hrvatskoj, poručio je u ponedjeljak potpredsjednik EK-a za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis nakon sastanka s guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB) Borisom Vujčićem.
Dombrovskis, koji u Hrvatskoj boravi povodom konferencije Vlade i HNB-a "Hrvatska – 20. članica eurozone", također ističe kako je razina inflacije u Hrvatskoj usporediva s razinom u eurozoni, ali je niža nego u zemljama Srednje i Istočne Europe koje su izvan eurozone.
No rekao je i kako su u Komisiji svjesni zabrinutosti oko rasta cijena u pojedinim sektorima i od određenih pružatelja usluga, prenosi Hina.
Čitaj više
Plenković prijeti trgovcima: Vlada ima na raspolaganju arsenal mjera
Plenković ponovno pozvao na vraćanja cijena prije uvođenja eura.
21.01.2023
Čini se da ni guverner Boris Vujčić više ne vjeruje u tržište
Prije godinu dana guverner je potrošačima poručivao da idu kod onih kod kojih su cijene niže.
09.01.2023
Filipović: Tržište ne funkcionira, neka mi netko kaže razlog za poskupljenja
"Ne može se očekivati od Vlade da kontinuirano pomaže, a da netko poseže sve dublje u džepove naših građana."
04.01.2023
Apostrofirao je mjere kojima se Vlada bori protiv toga, poput lista za usporedbu cijena koje bi trebale pružiti transparentnost, pristupanjem poslovnih subjekata Etičkom kodeksu, kao i inspekcijskim nadzorima koji mogu rezultirati kaznama za one koji su uvođenje eura iskoristili za neopravdano podizanje cijena.
Tomislav Pavlek/Hina
Istaknuo je kako je i jedan od važnih elemenata kod uvođenja eura zaštita potrošača, što uključuje i praćenje cijena, pa se i na te aspekte obraća značajna pažnja.
"Stoga, iz perspektive zaštite potrošača, važno je osigurati da nema neopravdanog podizanja cijena, a hrvatske vlasti upravo to i čine", ustvrdio je.
Također, za razliku od ranije, jasno je da se uvođenje eura u Hrvatskoj dogodilo u trenutku sveprisutne i prekomjerne inflacije, no Dombrovskis je pritom napomenuo kako je razina inflacije u Hrvatskoj (za prosinac 12,7 posto, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena – HICP), usporediva s onom u eurozoni kao cjelini (9,2 posto).
Pritom, ako usporedimo inflaciju u Hrvatskoj sa stopama rasta cijena u zemalja Srednje i Istočne Europe koje su izvan eurozone, vidimo da je inflacija u Hrvatskoj niža, istaknuo je.
Konverzija tehnički besprijekorna
Vujčić je izjavio kako je s potpredsjednikom Komisije sumirao proces prelaska na euro u Hrvatskoj.
"Sam proces prelaska na euro je završio vrlo dobro, tehnički je obavljen besprijekorno, nismo imali nikakvih problema", izjavio je Vujčić.
Ocijenio je kako su nakon dvotjednog razdoblja dvojnog optjecaja sada svi već polako naviknuli na euro kao sredstvo plaćanja.
Odgovarajući na upit novinara oko rasta kamatnih stopa i njegova utjecaja na kredite, Vujčić je istaknuo kako se borba protiv inflacije vodi prvenstveno instrumentom podizanja kamatnih stopa, pa se već sad može vidjeti, nakon što je ECB ovoga ljeta počeo dizati kamatne stope, da su one porasle za 2,5 postotna boda, izvijestila je Hina.
Naveo je kako u Hrvatskoj ima otprilike 200 tisuća stambenih kredita i oko 100 tisuća nestambenih ili gotovinskih kredita, pri čemu je većina potonjih s fiksnim kamatnim stopama, pa se ovo podizanje kamatnih stopa ne odnosi na njih. Kako je dodao, tek je oko "20 i nešto posto" nestambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom, a i oni nisu svi vezani uz Euribor.
"Što se tiče stambenih kredita, tu imamo otprilike situaciju da ih je oko polovina podložna promjenama kamatnih stopa. Neki pritom imaju djelomično fiksirane kamatne stope, pa se na njih opet neće odnositi ovo što se događa s kamatnim stopama. Kod onih koji već sada imaju promjenjive kamatne stope, za medijalni kredit bi jedan postotni poen rasta kamatne stope značio otprilike četveropostotno povećanje rate servisiranja kredita, pa onda svatko može otprilike vidjeti koliko to je", pojasnio je Vujčić.
.webp){kind=icon}
