Čini se da ni guverner Boris Vujčić više ne vjeruje u tržište

Fijasko s naglim rastom cijena nakon uvođenja eura u prethodnih nekoliko dana, koji je isprovocirao čak i reakciju Vlade RH, podsjetio nas je na (pre)poruku guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića otprije godinu dana kako bi potrošači, ako im cijene negdje ne odgovaraju, trebali samo prijeći tamo gdje su cijene niže. U društvu s tadašnjim ministrom financija Zdravkom Marićem i premijerom Andrejem Plenkovićem, Vujčić je prilikom predstavljanja prijedloga Zakona o uvođenju eura kao službene valute potrošačima poručio: "Ako vidite da vam netko diže cijene koje znate koliko su bile u kunama – idite kod drugoga".

Istom prilikom Vujčić je rekao i da je konkurencija "najbolja prevencija dizanja cijena" te da konkurenciju moramo poticati "na sve moguće načine, u svim sektorima, pogotovo ondje gdje dolazi do pritiska na rast cijena". Višegodišnji guvernerov san o uvođenju eura umjesto kune prošlog je tjedna ipak postao surova realnost. Nagli skok cijena u novoj godini izazvao je burnu reakciju potrošača na društvenim medijima te je i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović u srijedu u razgovoru za Hrvatski radio kazao kako tržište ne funkcionira.

Kako je ta izjava u suprotnosti s onim što je prije godinu dana poručio guverner, zatražili smo komentar iz Hrvatske narodne banke. Na naše izravno pitanje "stoji li guverner Boris Vujčić i dalje iza izjave da građani nezadovoljni trgovcima koji previše podignu cijene mogu kupovati kod drugih koji imaju niže cijene" i smatraju li guverner i HNB da tržišni mehanizam u Hrvatskoj funkcionira te da će rast cijena izazvan konverzijom "biti neznatan i minoran kao što su najavljivali", dobili smo šablonski odgovor kojim se u potpunosti izbjegava referiranje na guvernerovu izjavu, pa nam se nameće zaključak da ni guverner Vujčić, ni HNB, više ne vjeruju u tržište.

Zbog zaokruživanja

Naime, središnja banka u svojem odgovoru izbjegava ikakvo spominjanje tržišta ili konkurencije već se kroz uhodanu taktiku izbjegavanja odgovornosti poziva samo na učinak podizanja cijena "zbog zaokruživanja" iznosa prilikom uvođenja nove valute. Ponavljaju kako su druge države kod toga iskusile povećanje cijena od 0,2 do 0,4 posto ignorirajući pritom i sve ostale moguće faktore koji bi mogli dovesti do bitno višeg skoka cijena. U središnjoj banci peru ruke izjavom: "Sve ono što bi značajno prelazilo navedene scenarije nema veze sa zaokruživanjem cijena zbog uvođenja eura, nego se radi o povećanju cijena iz drugih razloga". Ajde.

Čini se amaterskim da su u središnjoj banci previdjeli da bi na rast cijena prilikom uvođenja nove valute moglo utjecati i nešto drugo osim konverzije iznosa. Realnog stanja postala je svjesna čak i Vlada RH te je dan nakon izjave ministra Filipovića donijela zaključak kojim je sve subjekte obvezala na vraćanje cijena na razinu s kraja prošle godine, a najavljena je i oštra inspektorska borba s onima koji su uvođenje nove valute iskoristili za neopravdano podizanje cijena.

Premijer Andrej Plenković je povodom ulaska u eurozonu i Schengen ugostio predsjednicu EK-a Ursulu von der Leyen | Damir Galić/Hina

To je i još jedna potvrda da tržište u Hrvatskoj ne funkcionira onako kako su to zamislili u vrhu monetarne vlasti. Sam Vujčić je prije godinu dana, na već spomenutom predstavljanju prijedloga Zakona, i sam rekao da je tamo gdje ne postoji konkurencija "opravdana intervencija države". Kako je država već intervenirala, jedino što preostaje zaključiti je da kod nas ne postoji konkurencija i da potrošači ipak ne mogu samo otići nekome gdje su cijene niže.

HNB je zajedno s Vladom RH bio nositelj uvođenja eura kao službene valute. U proteklih godinu dana bezbroj se puta ponavljalo kako bi rast cijena izazvan konverzijom trebao biti zanemariv, kao i da je to cijena očekivanog prosperiteta koji će nam stići s novom, zajedničkom valutom. Čak i prije nego što je uveden euro, onima koji su željeli gledati, bilo je jasno vidljivo da će dio poduzetnika iskoristiti priliku kako bi "zaokružili" cijene na puno više nego što bi to trebali ako se vode isključivo slovom zakona. Nakon uvođenja eura to je postalo vidljivo i ekipi u Banskim dvorima, dovoljno da čak i premijer Andrej Plenković to proglasi profiterstvom.

Etički kodeks

Ako ni iz čega drugoga, problematična situacija s neopravdanim poskupljivanjem između Stare i Nove godine mogla se naslutiti i iz, ostanimo politički korektni, nevoljkosti domaćih poduzetnika da pristupe Etičkom kodeksu. Od 145 tisuća aktivnih trgovačkih društava i stotinjak tisuća aktivnih obrtnika do sada je kodeksu pristupilo njih 1027, dakle manje od pola posto. Kodeks su u vrhu vlasti zamislili kao manifest kojim pojedini poduzetnik obećava da neće zloupotrebljavati uvođenje eura za prijevare i neopravdano povišenje cijena.

Djelovanje tržišnog mehanizma u Hrvatskoj posebno je pod pitanjem kad se uspoređuju cijene kod nas i u susjednim zemljama, što je ovih dana napravljeno bezbroj puta. U istim trgovačkim lancima, isti proizvodi, a cijene im se znatno razlikuju, i to gotovo uvijek na štetu hrvatskih potrošača. Hrvatska će za manje od šest mjeseci proslaviti deset godina članstva u EU-u, što ujedno znači i da smo već gotovo deset godina dio jedinstvenog tržišta.

Prema popularnim tumačenjima tržišnih zakona, koje je prije godinu dana hrabro proklamirao i sam guverner središnje banke, cijene su se već trebale manje-više izjednačiti. No, kao i bezbroj puta dosad, postalo je očito da u Hrvatskoj zakoni – ne vrijede.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar