Jurčić: 'Hrvatska je u euro vjerovala kao u zlatno tele'

"Hrvatska je u euro vjerovala kao u zlatno tele. Hrvatska je naivno ušla u eurozonu i glavni joj je cilj bio ispunjenje uvjeta temeljem ugovora iz Maastrichta, kako bi postala članica eurozone. Hrvatska pritom nije ispunila niti jedan ekonomski kriterij kako bi ostvarila korist od ulaska u eurozonu i to će biti dugoročni gubitak za Hrvatsku", izjavio je profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić.

Gostujući na Hrvatskom radiju dodao je kako je teško je razlučiti koji je efekt poskupljenja uzrokovan inflacijom, a koji uvođenjem eura. "U kratkom roku smo ušli u najveću inflaciju u posljednjih 30 godina. S uvođenjem eura, svaki se trgovac i poduzetnik ponaša prirodno, odnosno želi ostvariti što veći profit od novonastale situacije. Epilog cijele situacije je da se sve sada slilo na krajnjeg potrošača, odnosno građane, kojima konstantno slabi kupovna moć.

Jurčić je izjavio kako je potrebno imati rudnik zlata, ako već euro smatramo kao zlato. "Da bi nam se isplatio euro kao uvedena valuta i kako bismo ostvarili maksimalnu korist od njega, potrebno je izvoziti 60 posto BDP-a, domaće proizvodnje, a mi smo otprilike na pola potrebnog izvoza. Stoga ne zadovoljavamo niti jedan potreban ekonomski kriterij i posljedice ćemo osjećati u dugom roku, a najčešće rješenje će biti prošenje za europske novce kako bi nadoknadili deficit."

Rekao je kako Hrvatska nema sistem kojime bi mogla kontrolirati rast cijena. "Cijene su rezultat čitavog sustava, kojeg Hrvatska očito nema. Cijene se ne mogu zaustaviti prijetnjom inspekcijama i ovakvim pristupom. Rast cijena se može zaustaviti sustavom i produktivnošću, iz koje će doći do rasta plaća, a raspodjela plaća ovisi o sindikatima", zaključio je Jurčić.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić je istaknuo kako savršen tajming ulaska u eurozonu ne postoji. "Dovođenje javnih financija u red započelo je još 2016. godine. Ulaskom u eurozonu Hrvatska je smanjila cijenu financiranja. Iako tajming možda nije bio najbolji, u ovoj krizi bi nam trošak zaduženja bio puno veći, stoga postoje i dobre strane ulaska u eurozonu."

Dodao je i kako država povećanjem broja zaposlenih u javnom sektoru postaje još skuplja. "Potrebno je povećati konkurentnost i smanjiti poreze kako bi se ona povećala", istaknuo je Stojić.

Glavni tajnik Sindikata znanosti Matija Kroflin je izjavio kako ovakvo poskupljenje nije bilo očekivano. "Imamo inflaciju od preko 11 posto. Poskupljenja su očekivana, ali je politički nezgodan trenutak jer su iz Vlade najavljivali kako neće cijene poskupiti zbog uvođenja eura. Cijene su dodatno poskupile, nakon što su poskupljivale prošle godine. Ovo što Vlada sada pokušava je pucanje iz prazne puške."

Dodao je kako će cijene i dalje nastaviti rasti i u siječnju i u ostalim mjesecima. Istaknuo je kako cilj ne smije biti vraćati cijene na razine 31. prosinca 2022. jer je to kozmetička mjera i posve je jasno kako će zbog nadolazeće recesije ponovno cijene ići gore, pitanje je mjeseca.

"Ključni cilj je kako građanima omogućiti život s ovim poskupljenjima. Plaće su prošle godine realno pale za tri posto. Ako uđemo u recesiju, rast plaća će se dodatno usporiti. Ako inflacija ostvari očekivane projekcije, to bi značilo kako će ove godine plaće ostvariti dodatni realni pad od pet posto. To bi moglo utjecati i na cijene u trgovinama jer će pasti potražnja, pa ćemo onda vidjeti učinke od uvođenja eura", zaključio je Kroflin.