"Često čujemo u javnom prostoru da je dizanje cijena određenih biznisa, primjerice trgovačkih lanaca, uzrok inflacije. To je konceptualno netočno. Inflacija sama po sebi je podizanje cijena. Ne može fenomen sam sebi biti uzrok", rekao je ekonomski analitičar Andrej Grubišić.
Također, Grubišić je na predstavljanju "Financijske analize maloprodaje u Hrvatskoj", koju je za Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP) izradila njegova konzultantska kompanija Grubišić i partneri, ukazao na nedostatak statističke povezanosti između stopa inflacije i stopa profitnih marži tijekom posljednjih šest godina. Naime, analize su pokazale da očekivana korelacija između tih dviju varijabli nije postojala. Isto tako, bruto profitne marže u trgovini bile su na sličnim razinama u 2021. i 2022. kao i prije pandemije, što se može objasniti različitim faktorima, uključujući veći obujam poslovanja, bolje uvjete kod dobavljača te različite asortimane proizvoda.
No, situacija se mijenja kada se razmotri neto profitna marža, koja uzima u obzir sve druge troškove. Nacionalni lanci imaju niže neto marže u usporedbi s regionalnim lancima, što sugerira da manje reinvestiraju svoju zaradu i imaju niže troškove operacije i duga.
Čitaj više
Inflacija u kolovozu ubrzala 8,4 posto, potvrdili državni statističari
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih inflacija je i na mjesečnoj razini ubrzala za 0,5 posto
15.09.2023
Školnik: 'Maloprodaja hrane je nisko profitabilna, a dogovor s Vladom čudan'
Maloprodaja hrane u Hrvatskoj ima oko dva posto profitne stope, neto profitne stope i oko 26 posto gross margin.
14.09.2023
Analitičari BBA: Vladine mjere neće imati gotovo nikakav utjecaj na inflaciju
Cijene prehrambenih artikala tradicionalno na mjesečnoj razini bilježe smanjenje ili stagnaciju čim završi turistička sezona.
14.09.2023
Tedeschi za BBA: 'Nemamo prostora za spuštanje marži'
Atlantic je javno listana kompanija i u odnosu na zadnje godine mi imaju konstantnu eroziju marže i profita.
14.09.2023
Grubišić također ističe snažan pritisak na rast plaća i visoku povezanost između inflacije i plaća. Ovo je značajno jer povećanje plaća može utjecati na profitne marže trgovinskih lanaca.
Što se tiče percepcije stranih trgovačkih lanaca, Grubišić primjećuje da hrvatski potrošači sve više povjerenja pridaju stranim lancima.
"Strani trgovački lanci rastu u ukupnom tržišnom udjelu što reflektira činjenicu da hrvatski potrošači, bez obzira na javni narativ o stranim trgovačkim lancima, očigledno ganjajući vlastite ekonomske racionalne interese, sve veće povjerenje daju stranim trgovačkim lancima", istaknuo je Grubišić. Osim toga, naglašava da trgovina nije jednostavno pitanje vlasnika i potrošača; postoji mnogo složenih interesa uključenih u ovu industriju.
Andrej Grubišić/Bloomberg Adria
"Javnost često misli da u cijeloj ovoj priči samo postoji trgovac kao vlasnik i potrošač, a stvari su izrazito slojevite i premrežene. Podaci pokazuju da od otprilike 32 milijardi eura koje smo mi kao kupci platili u posljednjih pet godina, 86 posto je otišlo dobavljačima, otprilike osam posto otišlo je državi, nepunih šest posto su bile plaće za zaposlene i kreditorima 0,3 posto, a vlasnicima 0,5 posto. Bruto marže trgovačkih lanaca nisu rasle u pet godina i nema poveznice inflacije i bruto marže", kaže Grubišić.
Grubišić & Partneri
Zato, tvrdi Grubišić, trgovci ne mogu biti uzrok inflacije. Uzroci inflacije leže u drugim faktorima, kao što su povećanje novčane mase. Grubišić sugerira da se inflacija može suzbiti restriktivnom monetarnom politikom.
U sklopu Vladinih mjera od ponedjeljka su ograničene cijene 30 osnovnih proizvoda. Listi postojećih sedam dodana su 23 nova, među kojima su jogurt, špageti, WC papir i drugi. Grubišić postavlja pitanje učinkovitosti ove mjere u suzbijanju inflacije.
"Kada bi zamrzavanje cijena doista bila mjera koja suzbija inflaciju, onda mnoge zemlje koje su imale visoku inflaciju ne bi imale problem inflacije", kaže analitičar.
On ističe da zamrzavanje cijena nije nužno učinkovita mjera i da može dovesti do problema poput nestašice. Grubišić naglašava i važnost tržišnih mehanizama i upozorava na teškoće u određivanju "stvarne" cijene dobara.
Novu mjeru komentirao je i Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca. Stojić ističe da bi za ocjenu učinka te mjere trebalo pričekati nekoliko mjeseci kako bi se vidjeli konkretan rezultati. On dodaje da, osim nedavnih dogovora o cijenama, postoji i drugi značajan faktor koji će utjecati na inflaciju, a to je pad cijena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u euro području. Ovaj pad cijena sirovina i poljoprivrednih proizvoda će s vremenom utjecati na maloprodajne cijene.
Hrvoje Stojić/Bloomberg Adria
Također, Stojić napominje da su mnogi proizvođači hrane i trgovci zaključili nepovoljne ugovore s dobavljačima, posebno u vezi s cijenama energenata i ključnim sirovinama. No, kako bi se ovi nepovoljni ugovori, nakon inflacijskih šokova, izjednačili i utjecali na inflaciju, trebat će neko vrijeme.
Što se tiče inflacije, Stojić je istaknuo da inflacija doseže svoj maksimum tijekom ljetnih mjeseci i da očekuje pad godišnje stope inflacije prema kraju godine, spuštajući se na razinu od otprilike 4,5 posto. On vjeruje da će jenjavanje rasta inflacije biti posljedica stabilizacije dobavnih lanaca i pada cijena prehrambenih proizvoda.
Također, naglašava da će značajan utjecaj na inflaciju imati nadolazeća recesija u euro području, koja će hladiti potražnju i posljedično dovesti do smanjenja rasta cijena ili čak padanja cijena u nekim sektorima.
.webp){kind=icon}
