Nove mjere Vlade imat će vrlo ograničen učinak, smatra analitički tim Bloomberg Adrije.
Limit cijena na tridesetak artikala imat će efektivno vrlo slab do nikakav utjecaj na ukupno kretanje inflacije, ponajviše zbog toga što cijene prehrambenih artikala tradicionalno na mjesečnoj razini padaju ili stagniraju čim završi turistička sezona, tumači Ivan Odrčić, voditelj analize makroekonomije i tržišta kapitala.
Dodaje kako su pritom bitni čimbenici globalno smanjenje cijena tih kategorija te ispuhivanje pregrijane potražnje i niži energetski troškovi. "Rezultat toga ne moramo potvrđivati listanjem trgovačkih kataloga, u kojima je već vidljivo da su cijene za mnoge od ovih proizvoda niže od one maksimalno određene odlukama Vlade, već se očekuje silazan trend istih do kraja godine i to Vladinim mjerama unatoč", kaže Odrčić.
Čitaj više
Vlada fiksirala cijene struje i plina, no s mesom je drukčija situacija
Ukupna vrijednost paketa iznosi 1,18 milijardi eura.
14.03.2023
Miloloža: Ako Vlada smanji poreze porast će plaće
"Na plaće u realnom sektoru može se utjecati kroz porezna rasterećenja."
14.03.2023
Butković odbacuje kritike oporbe da Vladine mjere neće smanjiti inflaciju
Zagreb je, uz Budimpeštu, od glavnih gradova u EU-u imao najmanje cijene energenata.
14.03.2023
Vlada predstavila novi antiinflacijski paket od 464 milijuna eura
Iste cijene struje do 31. ožujka iduće godine odnose se na kućanstva, javne institucije te malo i srednje poduzetništvo.
14.09.2023
Postoji mogućnost manjih distorzija ako se u razmatranje uzmu pojedini artikli kao što su jaja i svinjsko meso, upozorio je. Što se tiče jaja, te bi distorzije moglo uzrokovati gašenje proizvodnje jednog od najvećih domaćih proizvođača jaja, a na drugi artikl, svinjsko meso utjecat će svinjska gripa koja je poharala dobar dio Slavonije. No, ti se proizvodi dobrim dijelom uvoze i cijene su im djelomično podložne stanju na globalnom tržištu, zaključuje Odrčić.
Glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez podsjeća kako je maloprodaja živežnih namirnica niskoprofitabilan sektor.
"Tri najveća maloprodajna lanca u Hrvatskoj, Konzum Plus, Spar i Lidl su prošle godine ostvarili EBIT marže u rasponu od 0,5 posto u slučaju Spara do 6,4 posto u slučaju Lidla, odnosno 4 posto u prosjeku. Viša profitabilnost Lidla odražava njegovu snažnu pregovaračku moć s dobavljačima na puno većem volumenu za više zemalja u Europi", kaže Knez.
Napominje kako takva prosječna EBIT marža trgovaca u Hrvatskoj ne odstupa od vrijednosti na drugim tržištima. Prema njegovim riječima, prosječna EBIT marža trgovaca na tržištima u razvoju u Europi i to kompanija izlistanih na burzama, iznosila je 4,6 posto u 2022. godini, a marža najvećih trgovaca u cijeloj Europi gdje je konkurentnost tržišta dosta izraženija iznosila je lani 4 posto.
"Ako još netko nije uvjeren u nisku profitabilnost ovog sektora – EBIT marža na razini cijelog gospodarstva je od sredine 2010-ih iznosila u rasponu od 11-13 posto, izuzev tek pandemijski obojane 2020. godine. Drugim riječima, cijelo gospodarstvo je jedinično više nego dvostruko profitabilnije od maloprodaje živežnim namirnicama. Koliko se kod maloprodajnih lanaca živežnim namirnicama radi o borbi za mrvice potvrđuje i činjenica da su drugi maloprodajni lanci poput onih u maloprodaji hrane i opreme za kućne ljubimce, dakle prodaji više diskrecijskih dobara, ostvarivali EBIT marže čak 2 do 3 puta više od prodaje živežnim namirnicama", komentirao je glavni analitičar Bloomberg Adrije.