Podsjetnik: Zlato nije imovina bez rizika

Nagli, zapanjujući skok cijene zlata podsjetnik je na to koliko smo ljudi zapravo primitivna bića - osobito pripadnici vrste poznate kao aktivni trgovci. No ovaj bi nas porast trebao podsjetiti i na važnost pozivanja na evoluiranije dijelove našeg mozga.

Razmislimo o tome: ne postoji racionalan razlog da zlato, koje je ove godine poraslo za 50 posto i u ponedjeljak se gotovo približilo cijeni od 4.000 dolara po unci, ima inherentnu vrijednost.

Cijena mu obično raste kad svijet izgleda nesigurno - navodno je riječ o (da, ironija) "sigurnom utočištu" - kao alternativi američkom dolaru. No zašto zlato ima taj status? Dolar se može potrošiti. Dionice nude vlasništvo nad profitabilnim tvrtkama. Obveznice obećavaju niz isplata. Što nudi zlato?

Zlato ima određene industrijske primjene, ali velik dio njegove privlačnosti leži u činjenici da je sjajno i rijetko. Kada su vremena nesigurna, najprimitivniji dijelovi našeg mozga te kvalitete doživljavaju kao privlačne.

No tom se porivu treba oduprijeti. Zlato nije sigurna imovina. Kao i svaka druga roba, njegova je cijena izrazito nestabilna. Sve što dodaje portfelju jest - rizik.

Istina, investitori se okreću zlatu i zbog njegove duge povijesti kao valute. Kada se čini da bi veliki moderni ekonomski eksperiment - tržišta, siguran dug i fiat valute - mogao propasti ili barem zapeti, prirodno je posegnuti za izvornim "spremnikom vrijednosti" - zlatom.

 

Zlato je imalo dobar rast u posljednjih šest desetljeća, čak i u usporedbi s dionicama, a posebno obveznicama | Bloomberg

Zlato je posljednjih šezdesetak godina imalo vrlo dobar niz rezultata, čak i u usporedbi s dionicama, a osobito u usporedbi s obveznicama. No ništa u vezi s njim nije bez rizika. Cijena je izrazito promjenjiva, a investitori su postizali dobre prinose upravo zato što su preuzimali taj rizik.

Ono ne pruža ni dosljednu zaštitu od tržišnih kretanja. Istina, u nekim vrstama tržišta zlato može nadmašiti dionice, a ponekad je s njima negativno povezano. No to ne znači da je stabilnija imovina. Ako se tržišta preokrenu, nema jamstva da će zlato zadržati svoju vrijednost. Tijekom najgorih trenutaka financijske krize 2008. godine, cijena zlata pala je za šest posto.

Možda je, kako investitori vole reći, "ovaj put drukčije". Doista, ima razloga za zabrinutost. Za razliku od 2008., inflacija u SAD-u sada je ozbiljan problem: postoje znakovi da bi mogla dodatno porasti upravo dok je Federalne rezerve započele ciklus snižavanja kamatnih stopa - što bi inflaciju moglo još pogoršati.

S obzirom na rastuće zabrinutosti zbog inflacije i dvostranačku političku spremnost na visoku razinu duga, ni obveznice više ne izgledaju kao sigurna oklada. Istina, tijekom posljednjih 60 godina, ništa nije nadmašilo američke desetogodišnje državne obveznice (osim kratkoročnijih) kada je riječ o stabilnosti i sigurnosti prinosa. No možda to uskoro više neće vrijediti. U međuvremenu, tržište dionica djeluje prenapuhano - čak i sam predsjednik Fed-a Jay Powell upozorio je da su dionice preskupe i da je korekcija moguća. A o kriptovalutama da i ne govorimo.

No, opet, ništa od toga ne čini zlato niskorizičnom alternativom.

Ulaganje u zlato sasvim je u redu ako uživate u špekuliranju i vjerujete da će cijena još rasti. Ali ako je argument da je to "niskorizična imovina koja također nadmašuje tržište" - budite sigurni da sam skeptična. Obje tvrdnje ne mogu biti istinite. A svaki investitor koji misli da mogu - sigurno će se razočarati.