Od Crnog ponedeljka do Irana, zlato je padalo svaki put - što je ovog puta drugačije?

Zlato je krajem lipnja palo ispod psihološkog praga od 4000 dolara, što je uskomešalo tržišta i dio ulagača koji su u tome vidjeli znak za uzbunu i oprez. Međutim, oni iskusniji znaju da ovakve korekcije nisu neuobičajene. Počevši od Crnog ponedjeljka 1987., preko pucanja dot-com balona, globalne financijske krize i pandemije, pa sve do rata s Iranom, zlato je više puta prolazilo kroz nagle padove, da bi se potom relativno brzo oporavljalo.

Međutim, zanimljivo je da nedavna korekcija cijene ne odražava u potpunosti obrazac iz prethodnih velikih kriza. Za razliku od 1987., 2008. ili 2020., kada su padovi bili posljedica panične rasprodaje gotovo svih klasa imovine u borbi investitora za gotovinu, ovog puta tržište nije pogodio financijski šok. Naprotiv.

Zlato se našlo pod pritiskom zbog promijenjenih očekivanja u vezi s politikom Feda, rasta prinosa na američke državne obveznice, jačanja dolara i realizacije profita nakon višemjesečnog snažnog rasta. To pokazuje da se cijena zlata ne kreće isključivo u smjeru geopolitičke neizvjesnosti, već da je u velikoj mjeri određuju i očekivanja investitora u pogledu kamata, prinosa i kretanja američke valute koja je, ujedno, glavna valuta financijskih tržišta.

Ipak, jedno je sigurno – korekcije cijene gotovo nikada ne umanjuju status zlata kao sigurnog utočišta, već samo potvrđuju da ni zaštitna imovina nije imuna na kratkoročne tržišne promjene.

"Zlato jest zaštitna imovina (aktiva), ali nije bez volatilnosti. Kada cijena u kratkom roku snažno poraste, dio investitora realizira profit, a pritisak dodatno mogu pojačati jak dolar, rast prinosa na američke obveznice i očekivanja da će kamate ostati visoke. Važno je razlikovati kratkoročnu korekciju od promjene dugoročnog investicijskog trenda. Od početka 2026. do kraja lipnja, cijena zlata jest osjetno pala, za oko sedam do osam posto, a u odnosu na siječanjski rekord pad je bio još izraženiji. Međutim, ako promatramo širu sliku, od početka 2025. do kraja lipnja tekuće godine, zlato je i dalje bilo u plusu za približno 53 posto. To pokazuje da se korekcija dogodila nakon iznimno snažnog rasta, a ne kao posljedica gubitka povjerenja u zlato", kaže za Bloomberg Adriju Georgi Hristov, direktor kompanije Tavex zlato&srebro i ekonomski analitičar.

Što je drugačije ovoga puta

Kada pogledamo prethodne velike krize, vidi se jedan važan obrazac – zlato ne mora uvijek porasti odmah u prvim danima panike. U prvoj fazi tržišnog šoka investitori često prodaju sve što je likvidno kako bi došli do gotovine, pokrili gubitke ili ispunili zahtjeve brokera za dodatnim osiguranjem. Zbog toga i zlato ponekad kratkoročno padne zajedno s dionicama. Međutim, u mjesecima koji uslijede, kada središnje banke počnu reagirati smanjenjem kamatnih stopa, ubrizgavanjem likvidnosti i mjerama potpore, zlato često ponovno preuzima ulogu sigurnog utočišta, objašnjava Hristov.

Tada investitori počinju razmišljati ne samo o trenutačnoj panici, već i o posljedicama krize – inflaciji, slabijem povjerenju u valute, rastu javnog duga i monetarnom popuštanju. To se vidjelo u više kriza. Tijekom pada burze 1987. zlato je u početku skočilo, ali je zatim imalo vrlo volatilno kretanje. Tijekom pucanja dot-com balona zlato nije odmah bilo glavna zaštitna imovina jer je tada sentiment prema plemenitim metalima bio slab, ali je kasnije, kako je povjerenje u tehnološke dionice opadalo, zlato ušlo u novi višegodišnji rast. U krizi 2008. zlato je u početku također trpjelo pritisak zbog potrebe investitora za likvidnošću, ali je do kraja godine bilo među rijetkim oblicima imovine koji su završili u "zelenom". Slično se dogodilo i u ožujku 2020. godine, kada je plemeniti metal nakratko pao tijekom najjače pandemijske panike, a onda se brzo oporavio i do kolovoza iste godine dosegnuo tadašnji povijesni maksimum.

Stoga je, kaže Hristov, ključno razumjeti da se uloga zlata kao sigurnog utočišta ne mjeri samo u prvih nekoliko dana tržišne panike, jer tada često dominira potreba za gotovinom. Prava uloga zlata najčešće se vidi u mjesecima nakon šoka, kada tržište počne procjenjivati dugoročne posljedice krize.

Današnja se situacija, međutim, razlikuje od prethodnih po tome što je zlato postalo dio šire promjene u ponašanju središnjih banaka i upravljanju deviznim rezervama. Naime, banke već četiri godine kupuju zlato tempom kakav nije viđen u modernoj povijesti, točnije još od ere Bretton Woodsa (1944.–1971.), kada je globalni monetarni sustav bio izravno vezan za ovaj plemeniti metal. Dakle, to razdoblje pojačane kupnje uslijedilo je dvije godine nakon posljednje velike krize – pandemije bolesti covid-19. Zato se trenutačna kriza promatra kroz drugačiju prizmu od svih prethodnih.

"U krizama kao što su one iz 2008. ili 2020., zlato je uglavnom reagiralo na financijski stres, pad povjerenja u tržišta i agresivno monetarno popuštanje. Danas je slika šira. Istodobno imamo geopolitičke tenzije, visoke javne dugove, promjenu odnosa prema dolaru i dugoročnu kupnju zlata od strane središnjih banaka. Svjetsko vijeće za zlato (engl. World Gold Council) navodi da su središnje banke od 2022. akumulirale, u prosjeku, oko 1000 tona zlata godišnje, što je znatno iznad prosjeka od oko 500 tona iz prethodnog desetljeća. To znači da današnja potpora cijeni zlata nije zasnovana samo na kratkoročnom strahu investitora, već i na strukturnoj potražnji", navodi Hristov.

Dalje pojašnjava da banke ne kupuju zlato zato što očekuju dnevnu dobit, već zato što žele diversifikaciju, manju ovisnost o pojedinačnim valutama i zaštitu od svake vrste rizika. Prema podacima Vijeća za zlato, središnje banke su lani kupile 863 tone zlata, što je povijesno visoka razina. Još jedna važna razlika je promijenjena monetarna politika. U prethodnom desetljeću investitori su dugo živjeli u svijetu niskih kamata i jeftinog novca. Danas su, međutim, kamate, inflacijska očekivanja i fiskalni dugovi mnogo važniji dio slagalice. Zlato više ne reagira samo na krizu, već i na pitanje koliko investitori vjeruju valutama, obveznicama i sposobnosti država da kontroliraju dug i inflaciju.

Zašto Fed gotovo uvijek pomiče cijenu zlata

Iako je nedavna korekcija cijene rezultat spleta više okolnosti – od jačanja dolara i rasta prinosa na američke državne obveznice do realizacije profita nakon snažnog rasta – Hristov smatra da je presudnu ulogu odigrala promjena očekivanja u vezi s budućim potezima Feda.

"Kada tržište očekuje da će kamate dulje ostati povišene, to stvara pritisak na zlato. Razlog je jednostavan: zlato ne donosi kamatu, pa u razdobljima viših prinosa dio investitora preusmjerava kapital prema instrumentima koji nude prinos, kao što su državne obveznice. Drugi važan čimbenik bio je jači američki dolar. Budući da se zlatom globalno trguje u dolarima, jači dolar čini ga skupljim za kupce koji koriste druge valute, što kratkoročno može smanjiti potražnju i izvršiti pritisak na cijenu. Na jačanje dolara dodatno može utjecati i rast cijena energenata. Nafta i velik dio energetskih sirovina na svjetskom tržištu plaćaju se u dolarima, pa kada cijene goriva rastu, zemlje uvoznice imaju veću potrebu za dolarima kako bi financirale kupnju. Ipak, ovaj je čimbenik tek dodatni pritisak, a ne i glavni razlog pada cijene zlata", objašnjava sugovornik Bloomberg Adrije.

Kao treći važan čimbenik, Hristov navodi realizaciju profita. Naime, zlato je prije nedavne korekcije i stagnacije na 4500 dolara imalo veoma snažan rast – od oko 5500 dolara, pa je bilo logično i očekivano da dio investitora zaključa dobit. Kada se takva realizacija profita poklopi s jačim dolarom, višim prinosima i promjenom očekivanja oko kamatnih stopa – korekcija može biti oštrija, što se i dogodilo u lipnju.

Bloomberg

Potencijalni scenarij kroz godinu dana

Ako bi u sljedećih godinu dana ipak došlo do nove globalne recesije ili ozbiljnijeg financijskog šoka, možemo li očekivati da zlato ponovi obrazac iz prethodnih kriza ili bi se, svakako, ponašalo drugačije, s obzirom na druge čimbenike koji su oblikovali razdoblje između posljednje velike krize (2020.) i sadašnje situacije u svijetu?

"U tom slučaju, moj osnovni scenarij bio bi da zlato ponovi obrazac iz prethodnih kriza, ali uz mogućnost da reakcija ovoga puta bude još izraženija. U prvoj fazi šoka ne bih isključio kratkoročan pad cijene. Povijest pokazuje da u trenucima najjače panike investitori teže smanjenju rizika. Zbog toga zlato u prvim danima krize ne mora odmah rasti. Međutim, u drugoj fazi, kada središnje banke počnu reagirati, zlato bi vjerojatno ponovno preuzelo svoju ulogu sigurne luke. Tada bi investitori počeli gledati širu sliku – slabiji gospodarski rast, potencijalno niže realne kamate, rast javnog duga, pritisak na valute i povećanu potrebu za zaštitom kapitala", objašnjava Hristov, ali ponovno naglašava razliku u okolnostima nekad i danas.

"Strukturna potpora zlatu sada je mnogo jača nego ranije. Prema anketi Svjetskog vijeća, čak 89 posto središnjih banaka očekuje da će globalne rezerve zlata nastaviti rasti u sljedećih 12 mjeseci, što potvrđuje da zanimanje za zlato ostaje snažno i na institucionalnoj razini. Zbog toga postoji mogućnost da zlato ovoga puta reagira brže ili snažnije nego u nekim prethodnim krizama, posebice ako bi financijski šok bio povezan s padom povjerenja u valute, rastom javnog duga ili geopolitičkom eskalacijom."

Korekcija cijene – prilika ili alarm?

"Kada pogledamo povijesne cikluse i trenutačne okolnosti, ovu bih korekciju prije vidio kao priliku za dugoročne investitore nego kao signal da je višegodišnji rast zlata završen. Naravno, to ne znači da cijena ne može dodatno pasti u kratkom roku, ali sama korekcija nakon snažnog rasta nije neuobičajena. Zlato je prethodno imalo veoma snažan rast, pa je prirodno da tržište u jednom trenutku prođe kroz fazu realizacije profita i smirivanja cijene. Takve korekcije često izgledaju dramatično kada se promatraju iz dana u dan, ali u širem ciklusu mogu predstavljati zdravu stanku", kaže Hristov.

A ono što bi se svaki investitor trebao zapitati jest zašto i dalje drži zlato u portfelju, a ne hoće li cijena ići blago prema gore ili prema dolje. Prema riječima Hristova, razloga za čuvanje zlata ne nedostaje.

"Geopolitički rizici, visoki javni dugovi, neizvjesnost oko inflacije, promijenjena monetarna politika i potreba za diversifikacijom rezervi i dalje podržavaju dugoročnu ulogu zlata. Dodatni signal je to što središnje banke sve više preispituju gdje fizički čuvaju svoje zlatne rezerve. Ne radi se samo o tome koliko zlata kupuju, već i o tome žele li da ono bude dostupno, pod njihovom kontrolom i u njihovoj jurisdikciji. Posljednjih godina vidimo tendenciju da pojedine središnje banke vraćaju dio zlata iz tradicionalnih financijskih središta, poput Londona i New Yorka, ili diversificiraju lokacije čuvanja. To pokazuje da zlato za njih nije samo investicijska imovina, već strateška rezerva."

Da zaključimo, razdoblja poput ovog kojem sada svjedočimo često mogu biti prilika za postupnu kupnju, posebice ako zlato promatrate kao zaštitu kapitala, a ne kao kratkoročnu spekulaciju. Nije svaka korekcija cijene znak za uzbunu, štoviše, to znači da se pregrijano tržište konsolidira, to jest ulazi u zreliju fazu rasta. Možda daljnja putanja neće uvijek biti linearna, ali sve dok postoje strukturni čimbenici koji podržavaju zlato – ne možemo govoriti o kraju ciklusa, već o oscilacijama unutar šire dugoročne tendencije.