.webp){kind=icon}
Razorni potresi koji su pogodili Tursku ostavit će duboke ožiljke na njezinu gospodarstvu, a to bi se moglo odraziti i na njihovu vanjskotrgovinsku razmjenu s Hrvatskom koja posljednjih godina solidno raste.
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju kako je do desetog mjeseca 2022. vrijednost robne razmjene dosegla 888 milijuna dolara, čime je već nadmašila kompletnu 2021. godinu u kojoj je iznosila 845,6 milijuna dolara.
U 2021. smo u Tursku izvezli roba i usluga u vrijednosti od 318,8 milijuna dolara, najviše željeznog otpada, a uvezli 526,8 milijuna dolara, pretežito automobila.
Što se konkretnih projekata tiče, tvrtka Cengiz İnşaat Sanayi ve Ticaret je početkom 2020. godine s HŽ infrastrukturom potpisala ugovor o rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci-Koprivnica-državna granica s Mađarskom. Riječ je o projektu vrijednom 320 milijuna eura bez PDV-a, a 85 posto sufinancira se iz EU-ovih fondova.
Jedan od većih projekata u kojem sudjeluju turske tvrtke je istraživanje i eksploatacija geotermalnog polja Legrad 1, a posebno se ističe i ulazak grupacija Yıldırım u vlasničku strukturu Petrokemije Kutina.
Turske građevinske kompanije Akfen i Feka obnavljaju Kliničko-bolnički centar Sestre milosrdnice, odnosno zgradu Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
S druge strane, hrvatska M+ grupa kupila je tursku kompaniju CMC za 36 milijuna eura, a značajan je i CIOS-ov izvoz željeznog otpada koji čini više od polovice našeg ukupnog izvoza u Tursku.
