Masovna otpuštanja neće riješiti tehničke probleme velikih kompanija

Najveće svjetske tehnološke tvrtke najavljuju kako će trošiti manje, što je novitet za industriju koja je dosad napredovala zahvaljujući pogodnostima i novim kadrovima. Još je prošle godine Meta primjerice ukinula svoju uslugu pranja rublja za osoblje, dok je Google u siječnju ove godine više od 30 masažnih terapeuta uključio u svoj prvi veliki krug otpuštanja.

Tehnički divovi pooštravaju dodatne beneficije i otvaraju vrata svojem talentu. No ima još toga za učiniti. Zamrzavanje novih zapošljavanja i smanjenje povlastica lakši su dio posla. Nakon što su se razvile na starim poslovnim modelima i pretvorile u rastuću birokraciju, najveće tvrtke Silicijske doline moraju ponovno postati inovativne.

To znači predvoditi pomak u kulturi od zaštite minifeuda i napraviti korak više prema pokretanju ideja i značajkama proizvoda, što je potpuno novi izazov za stabilne vođe velike tehnologije. Satya Nadella iz Microsofta, Mark Zuckerberg iz Mete i Sundar Pichai iz Alphabeta nadgledali su godine kontinuiranog rasta uglavnom održavajući stvari u toku.

Dolaskom pandemije, njihov stalan rast je ubrzao. Zajednička dobit Amazona, Applea, Facebooka, Googlea i Microsofta porasla je za 55 posto u 2021. u odnosu na već zapanjujuću početnu vrijednost. Njihova zajednička prodaja od 1,4 bilijuna dolara učinila bi ih 13. najvećim svjetskim gospodarstvom, jačim primjerice od Australije.

No, sada kad su dionice i rast kompanija pod pritiskom, Zuckerberg govori o izravnjavanju svoje strukture vodstva i smanjenju srednjeg menadžmenta, dok Pichai želi trajni reinženjering baze troškova tvrtke. To će značiti više otpuštanja jer čak ni najnoviji bolni rezovi nisu smanjili broj zaposlenih na pretpandemijske razine.

Facebook je tijekom pandemije zaposlio oko 30 tisuća novih djelatnika, dok je Alphabet bio još ambiciozniji i broj zaposlenih povećao na 187 tisuća ljudi. No Meta i Google dosad su najavili ukidanje 11, odnosno 12 tisuća radnih mjesta, dok je Microsoft, koji je u dvije godine od izbijanja pandemije zaposlio 58 tisuća ljudi, prošlog mjeseca najavio ukidanje 10 tisuća radnih mjesta.

Bolna je istina da će se rezovi nastaviti do kraja 2023. kako bi te tvrtke stekle povjerenje tržišta u svoja obećanja o učinkovitosti. Te će kompanije također morati nastaviti izvlačiti maksimum iz svojih vrhunskih talenata. Oni bi pak mogli biti manje skloni odanosti poslodavcima sad kad znaju da ih šefovi mogu otpustiti u bilo kojem trenutku.

Jednako težak zadatak bit će promjena kulture upravljanja tehnologijom. Prošle godine, mjesecima prije početka otpuštanja, Zuckerberg i Pichai su osoblju govorili kako moraju raditi više, brže i češće dolaziti u ured.

Google posebno mora postati bolji u inovacijama. Uz svu pažnju koju tvrtka dobiva zbog uzbudljivih i ambicioznih projekata, Google je prilično konzervativan oko predstavljanja novih proizvoda i usluga jer se ne želi previše odmaknuti od svojega pretraživačkog posla vrijednog 150 milijardi dolara ili svojih unosnih operacija oglasne tehnologije. No posao pretraživanja našao se pod prijetnjom ChatGPT-a i drugih AI alata koji generiraju razgovorne odgovore na bilo koji upit.

Pod pritiskom odgovora, Google je u ponedjeljak rekao kako će uskoro predstaviti konkurenta ChatGPT-u pod nazivom Bard. Uslugu će pokretati LadMDA, Googleov visokosofisticirani jezični model. Google je rijetko kada tako brzo razvio proizvod, čime je ušao u novu rizičniju eru za kompaniju, dok istovremeno pokušava smanjiti troškove.

Ostvariti više outputa s manje inputa mnogo je teže nego što se čini tvrtkama iz Silicijske doline, inače naviknutim na to da probleme što brže rješavaju velikim količinama novca. Barem su osvijestile da se to mora promijeniti. Glavni tehnološki direktor Mete Andrew Bosworth u e-poruci tvrtkinih 18 tisuća zaposlenika Reality Labsa, koji pokreću napore u metaverzumu, poručio je kako se "dosad previše problema rješavalo povećanjem broja zaposlenih". Sada Meta mora naučiti rješavati probleme inovacijama i njihovom provedbom.

Zuckerberg je u svojem prošlotjednom razgovoru s analitičarima o rezultatima kompanije riječi "učinkovito" ili "učinkovitost" upotrijebio otprilike 40 puta. Usporedbe radi, riječ "metaverzum" spomenuo je samo sedam puta. Ulagačima se toliko svidio taj smjer kretanja da su Metine dionice dan nakon objave rezultata porasle za više od 20 posto, unatoč tome što su one bile slabije od prognoza.

Nameće se pitanje hoće li sve ove priče o učinkovitosti Alphabeta, Mete i Microsofta, najvećih svjetskih internetskih i softverskih kompanija, rezultirati stvarnim poboljšanjima. Ako ne, hoće li za to mariti investitori? Metin prošlotjedni rast mogao bi biti znak da ulagači traže bilo kakav izgovor za nastavak svoje ljubavne veze s jednom od najprofitabilnijih kompanija u povijesti. Tko želi agitirati za bolju učinkovitost tvrtki koje, uz iznimku Amazona, imaju redovne kvartalne neto marže od oko 30 posto? Usporedite to s druge dvije popularne dionice, poput Walmarta i Walt Disneya, koje prema podacima Bloomberga imaju marže od šest, odnosno pet posto.

Ipak, visoke marže nisu bile dovoljne da zauzdaju oscilacije vrijednosti dionica velikih tehnoloških kompanija na tržištima tijekom prošle godine. Wall Street želi vidjeti kako te tvrtke postaju "opakije." A gotovo je izvjesno kako će se tehnokratske uprave naklonjene ulagačima okušati u toj ulozi.