ESG postaje sve važnija tema za tokove kapitala. Kako bismo objasnili performanse dionica s ESG ocjenama, tim analitičara Bloomberg Adrije usporedio je prinose MSCI Europe Indexa s MSCI Europe ESG Leaders Indexom.
Što se tiče razlika u strukturi indeksa, MSCI Europe ESG Leaders Index sadrži dionice kompanija s visokim ESG rezultatima, dok je MSCI Europe Index standardni sveobuhvatni indeks postavljen bez obzira na ESG ocjene kompanija.
U 2022. je MSCI Europe ESG Leaders indeks pao za 20 posto, dok je sveobuhvatni MSCI Europe ostvario povrat od negativnih 17 posto. Ključni razlog za takav razvoj leži u samoj strukturi navedenih indeksa, gdje ESG indeksi obično sadržavaju relativno više tehnoloških dionica, a manje dionica energetskih kompanija.
Dionice tehnoloških tvrtki su posljednjih mjeseci zbog pogoršanih srednjoročnih i dugoročnih izgleda zarada bile pod pritiskom, dok su energetske tvrtke objavile snažne poslovne rezultate u 2022. godini, uglavnom na račun skupljih roba. Međutim, promatrajući dulje vremenske serije, ESG indeksi bili su bolji od širih referentnih vrijednosti – MSCI Europe ESG Leaders Index ostvario je povrat od 43 posto od kraja 2009. godine, dok je u istom razdoblju MSCI Europe Index porastao za 31 posto, odnosno, 12 postotnih bodova manje od ESG indeksa.
"Ovi su rezultati uvelike u skladu s osnovama trenutne faze razvoja ESG-a – ulaganje u teme ESG-a više je dugoročna strategija", navode analitičari.
Implementacija i korištenje pogodnosti ESG-a za sudionike na tržištu kapitala u prilično je ranoj fazi u Adria regiji.
Kod održivih obveznica, samo su četiri slučaja u cijeloj regiji, a prednjači Slovenija koja je dosad prodala dvije 10-godišnje održive obveznice u ukupnoj vrijednosti od 2,5 milijardi eura.
"Mislimo da je najbolji primjer prednosti ESG-a druga obveznica, vrijedna 1,25 milijardi eura izdana početkom siječnja ove godine", naveli su analitičari. "Potražnja ulagača za navedenim izdanjem obveznica najbolji je pokazatelj prednosti ESG-a, pri čemu obveznica privlači potražnju ulagača od 10 milijardi eura ili otprilike osam puta više od konačne veličine izdanja."
Uspješnom emisijom obveznica smatra se kada potražnja investitora konačnu veličinu emisije premašuje dva do četiri puta. Činjenica da je dostavljena ponuda investitora bila toliko veća od konačnog izdanja sugerira da ESG teme privlače tokove kapitala te dužnika stavljaju u bolju pregovaračku poziciju.
"Što se tiče ESG profila tvrtki koje kotiraju na burzi, zaključak je prilično kratak – ESG izvješćivanje je u ranoj fazi implementacije u Adria regiji", istakli su. Gledajući Bloombergove ESG rejtinge sastavljene od više standardnih i nestandardnih ESG elemenata povezanih u objavama kompanija, dionice uključene u blue chip indekse Adria regije pokazuju mješovitu sliku, pri čemu većina kompanija o ESG elementima izvješćuje iz Slovenije i Hrvatska, dok ostatak regije zaostaje.
U pogledu financijskog izvješćivanja i posljedične potpunosti ESG rejtinga, za kompanije u zemljama EU-a analitičari očekuju značajno poboljšanje sa zahtjevom za izvješćivanjem CSRD-a za dionička društva za financijsku 2024. godinu (prva izvješća bit će objavljena 2025. godine), gdje će standardizirane ESG objave ulagačima omogućiti pristup informacijama koje su im potrebne za procjenu rizika ulaganja. "Ostatak Adria regije, zemlje koje nisu članice EU-a, neće doživjeti isti regulatorni pritisak, osim ako se tvrtke ne konsolidiraju u zemlje sa sjedištem u EU-u. Međutim, očekujemo da će se postupno poboljšati ESG izvješćivanje, kao i da će tokovi kapitala i cijene tvrtke potaknuti na prilagodbu."
U 2023. godini analitičari Bloomberg Adrije ne očekuju velike negativne pritiske na imovinu ESG-a, kako se vidi u većem dijelu 2022. godine, no također ne vide potencijal za ponovno značajno ubrzanje izdavanja novog duga ESG-a, a ni materijalno povećanje vrijednosti ESG dioničkih indeksa. Prognoze su pozitivnije gledajući u srednjoročnu i dugoročnu perspektivu.
Prvo, EU razmatra ambiciozan plan za postizanje 40 do 45 posto potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2030. "To će potaknuti značajna ulaganja u infrastrukturu obnovljivih izvora energije u nadolazećim godinama i očekujemo da će se ulagači usredotočiti na značajnu financijsku potporu", dodali su.
Drugo, regulatorni okvir izvješćivanja također će podržati tokove kapitala prema vodećim ESG tvrtkama. Počevši od izvješća za fiskalnu 2024. godinu, EU-ova uredba o izvješćivanju CSRD povećat će broj i kvalitetu izvješća tvrtki. Sveukupno kretanje kapitala također će biti podržano Uredbom o SFDR-u – koja od upravitelja imovinom zahtijeva klasifikaciju i objavu karakteristika te razinu održivosti fondova pod njihovim upravljanjem.
"Idući slučaj koji vidimo kao važan za ukupne financijske tokove strateško je funkcioniranje bankovnih sustava pod rastućim regulatornim potrebama", istakli su analitičari. Regulatorna tijela EU-a povećavaju zahtjeve povezane s ESG-om za upravljanje vlastitim kapitalom banaka.
Postoje dva specifična elementa koja banke trebaju imati na umu. Jedan od banaka zahtijeva da unutar vlastite organizacijske i operativne strukture rade na održivosti, kao što je osigurati veliku rodnu raznolikost, povećati energetsku učinkovitost itd. Drugi element odnosi se na poslovnu izloženost banaka, gdje je financiranje tvrtki koje zaostaju za ESG standardima demotivirano regulatorima regulativom koja od banaka traži izdvajanje više vlastitog kapitala za izloženosti prema ESG-u zaostalim tvrtkama koje ne paze na održivost nego za tvrtke s dobrim ESG ocjenama.
"To znači da je potencijal profitabilnosti banaka smanjen ako daju sredstva tvrtkama koje ne pridonose (dovoljno) općoj održivosti", navode analitičari. "Zaključak je da u budućnosti vidimo da će više financiranja, ili barem financiranje po relativno boljoj cijeni, biti usmjereno prema tvrtkama s dobrim profilom održivosti."
