Hrvatska je službeno izašla iz dugogodišnje krize tek 2015., kada je ostvaren rast BDP-a od 2,3 posto na godišnjoj razini, prvi put od 2008. Trebalo je još nekoliko godina da se situacija vrati na stanje kakvo je bilo 2008. Ovisno o tome koji makroekonomski pokazatelj gledamo, to se dogodilo između 2018. i 2019. Ukupni BDP u cijenama iz 2015. tek je 2018. prešao razinu iz 2008.
Otad do danas dogodilo se puno toga. Cijeli niz negativnih makroekonomskih šokova: Brexit, pandemija, lockdown, rat u Ukrajini, inflacija, trgovinski ratovi SAD-a s Kinom i EU-om, blokada Sueskog kanala.
No Hrvatska je sudeći prema podacima na makrorazini relativno dobro prebrodila te izazove. Dapače, rast kumulativnog BDP-a je između kraja 2019. i kraja 2024. jedan od najvećih u EU-u. Plaće su snažno rasle (iako su zbog inflacije na godišnjoj razini realno padale), nezaposlenost se smanjila na povijesni minimum, a izvoz je rekordan. Logično je za pretpostaviti da je tijekom tog razdoblja velikog ekonomskog rasta popravljeno i financijsko stanje najranjivijih skupina stanovništva i kompanija Hrvatske, posebno onih s najvećim financijskim problemima. Mogući način da to provjerimo je kretanje broja blokiranih građana i kompanija te ukupnog iznosa duga.
Čitaj više
Japan nakon 34 godine više nije najveći vjerovnik svijeta
Japan je prvi put u 34 godine izgubio status najveće vjerovničke nacije, iako mu je neto vanjska imovina dosegnula rekordnih 533 bilijuna jena. Prestigla ga je Njemačka s 569,7 bilijuna jena neto imovine, zahvaljujući snažnom trgovinskom suficitu.
27.05.2025
Američka vojska jeftinija je od javnog duga SAD-a
Sjedinjene Američke Države izgubile su posljednji savršeni kreditni rejting nakon što je Moody’s snizio ocjenu s Aaa na Aa1. To je rezultat višedesetljetnog rasta javnog duga, neodgovornog fiskalnog ponašanja i ignoriranja upozorenja kreditnih agencija.
22.05.2025
Njemačka ruši fiskalna pravila – hoće li Hrvatska osjetiti pozitivne efekte?
Njemačka je u utorak odlučila popustiti kočnicu zaduživanja da bi mogla potaknuti gospodarstvo i povećati troškove obrane.
21.03.2025
Prva procjena Eurostata: u prvom kvartalu nastavljen anemičan rast europskog BDP-a
U prvom kvartalu BDP je bio 1,4 posto viši nego godinu prije.
30.04.2025
Iz podataka Financijske agencije (Fina) proizlazi da je vrhunac broja blokiranih građana zadnjih godina dosegnut na kraju 2016., kad je bilo 327.264 potrošača s 5,46 milijardi eura duga. Sljedeće godine počeo je pad broja blokiranih potrošača, ali je dug još uvijek rastao.
Tijekom 2018. dogodio se veliki pad ukupnog duga i dalo bi se naslutiti da je njegov veći dio (3,34 milijarde eura od 5,46 milijardi eura) otplaćen. No takvo kretanje nije prirodno, tj. nije rezultat naglog rasta volje i mogućnosti građana da plate dug, nego velikog državnog oprosta dugova.
Veliki državni oprost dugova
U medijima se te godine raspravljalo o otpisu poreznih dugova za 150 tisuća građana, u iznosu do 10 tisuća kuna uz kamate. Sredinom godine donesen je Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, s ciljem "stvaranje mogućnosti za deblokadu računa dužnika (...) radi poticanja potrošnje i gospodarskog rasta te smanjivanja socijalnih razlika." Nisu postojali nikakvi socijalni kriteriji, pa je država opraštala dugove podjednako socijalno ugroženima i dobrostojećim poznatim sportašima, poduzetnicima i glazbenicima, što je izazivalo buru u javnosti i medijima.
Broj blokiranih je tijekom 2018. smanjen za 55 tisuća. U sljedećim godinama nastavio se smanjivati, iako slabijim intenzitetom, a do 21. prosinca pao je na manje od 200 tisuća blokiranih potrošača. Tih 128 tisuća manje blokiranih u odnosu na vrhunac s kraja 2016. zasigurno je dobra vijest i pokazatelj ekonomskog oporavka Hrvatske, ali veliki dio toga pada rezultat je državnog otpisa dugova.
Zabrinjavajuće je to što je ukupni dug od 2018. rastao, za 0,6 milijardi eura kroz cijelo razdoblje. Za veliki dio toga rasta odgovorne su kamate na dug, posebno porezni dug državi. Naime, od početka 2024. kamatna stopa na nepravovremeno plaćene poreze i druga javna davanja o kojima Porezna uprava vodi evidenciju iznosi 7,5 posto.
Pada broj blokiranih kompanija, dug sve manji
Na kraju 2015. bilo je ukupno 41.659 blokiranih poslovnih subjekata, u što spadaju pravne osobe, tj. kompanije i obrtnici, ukupnog duga 3,34 milijarde eura. Zajednički su ti poslovni subjekti brojili 26.305 zaposlenih. Otad se situacija ubrzano popravlja, pa je do 31. prosinca 2022. ukupni dug pao na 0,51 milijardu eura, broj blokiranih poslovnih subjekata na 14.237, a broj zaposlenih u njima na 14.360. U 2023. i 2024. ukupni je dug rastao, na 0,68 milijardi eura, ali je broj blokiranih poslovnih subjekata do 31. prosinca 2024. nastavio padati do 12.561.
Padu broja blokiranih poslovnih subjekata i njihovom ukupnom dugu također je pridonio Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, ali njegov utjecaj nije bio toliko velik kao kod broja blokiranih potrošača. Razdijelimo li poslovne subjekte na pravne (kompanije) i fizičke osobe (obrtnike), ipak je vidljiv veliki pad broja blokiranih kompanija. To je definitivan dokaz sve bolje ekonomske situacije u Hrvatskoj.
Ipak, jedno je potencijalno zabrinjavajuće. Iznos duga pravnih osoba je s 2,4 milijarde eura krajem 2015. smanjen na 0,34 milijarde eura krajem 2022. Otad ponovno raste, pa je 31. prosinca 2024. iznosio 0,71 milijardu eura.
Znakovi pogoršavanja situacije
Broj blokiranih kompanija, obrta i građana samo je jedan od pokazatelja ukupnog ekonomskog zdravlja Hrvatske. Očekivano, stanje je danas daleko bolje nego što je bilo netom nakon izlaska iz krize 2015. To je sasvim u skladu s kretanjima ostalih makroekonomskih indikatora.
No pojavljuju se određeni prekidi u pozitivnom trendu. Iznos duga pravnih osoba i potrošača je u 2023. i 2024. rastao. Podaci za prva četiri mjeseca ove godine nisu sasvim usporedivi s 31. prosinca prethodnih godina, ali su indikator toga kako će izgledati podaci na zadnji dan 2025., a oni nisu obećavajući. U odnosu na kraj 2024. narastao je broj blokiranih pravnih i fizičkih osoba, kao i iznos ukupnog duga.
Pozitivan trend je ipak nastavljen po pitanju broja blokiranih potrošača i iznosa dugovanja. No u kontekstu globalnih zbivanja od početka godine, primarno oko Trumpovih carina i trgovinskog rata SAD-a i EU-a, treba biti oprezan oko svakog negativnog makroekonomskog pokazatelja. Dobrih vremena smo najčešće svjesni tek kada prođu.
.webp){kind=icon}
