Njemačka ruši fiskalna pravila – hoće li Hrvatska osjetiti pozitivne efekte?

Parlament Njemačke je u utorak popustio Ustavnu kočnicu zaduživanja, poznata pod nazivom Schuldenbremse, uvedenu 2009. godine s ciljem ograničavanja rasta javnog duga i osiguravanja fiskalne discipline.

Mehanizam kočnice zaduživanja je nalagao da deficit saveznog  državnog proračuna ne smije prelaziti 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda, osim u iznimnim situacijama. Samim saveznim pokrajinama (Länder) je od bilo praktički zabranjeno samostalno zaduživanje.

Zadnjih godina su se pojavile situacije u kojima je zbog izvanrednih okolnosti ipak bilo potrebno dodatno zaduživanje, kao što je u vrijeme pandemije Covid-19. Zatim je počeo rat u Ukrajini, koji je snažno pogodio gospodarstvo Njemačke. Pobjedom Donalda Trumpa događaju se dvije važne stvari: počinje trgovinski rat sa SAD-om i postaje jasno da Njemačka mora početi više izdvajati za obranu. Labavljenje kočnice zaduživanja Njemačke će imati dalekosežne ekonomske posljedice za cijelu Europu, pa tako i države Adrija regije.

Njemačka fiskalna samodisciplina, promovirana desetljećima ordoliberalizma ali i kulturološkim nasljeđem, odlazi u prošlost. Angela Merkel je vođenje državnih financija često uspoređivala s načinom na koji Švapska (povijesna pokrajina u južnoj Njemačkoj) domaćica vodi kućanstvo, a sada baš njena stranka CDU ruši temelje njemačke štedljivosti. Ima li razloga za to?

O ukidanju ili popuštanju kočnice zaduživanja Njemačke se raspravlja već godinama. Kritičari tog mehanizma su isticali da je potrebno veće javno zaduživanje da bi obnovila infrastruktura, proširile socijalne politike i potakle investicije u ekonomiji. Pobornici su primarno bili socijalisti (SPD-a, ljevičari (Die Linke) i zeleni (Die Grünen).

S druge strane su demokršćani (CDU i CSU) te liberali (FDP) bili zagovornici fiskalnog konzervativizma utemeljenog na načelima ordoliberalizma. Ordoliberalizam je škola ekonomske misli koja je uvelike definirala smjer ekonomskih politika Njemačke nakon Drugog svjetskog rata, vodeći se načelima slobodnog tržišta s umjerenom socijalnom državom tj. socijalne tržišne ekonomije. Taj pristup ekonomskim i društvenim problemima je dobro funkcionirao u vrijeme obnove državu nakon Drugog svjetskog rata, ekonomskog preporoda u drugoj polovici 20. stoljeća te ujedinjena Zapadne i Istočne Njemačke.

Bilo je perioda u kojima bi ekonomski motor Njemačke usporavao ali u konačnici je Njemačka postala jedna od najrazvijenijih država na svijetu i s vrlo visokim standardom.

Problematično razdoblje

Ipak, zadnjih desetljeće i pol se puno toga promijenilo. Njemačka i ostatak Europe su počeli ekonomski zaostajati za SAD-om a Kina ih je počela sustizati. Problemi su eskalirali kada su uvedene sankcije Rusiji zbog njenog napada na Ukrajinu. Njemačka je još od vremena SSSR-a snagu svog gospodarstva temeljila na jeftinim energentima i sirovinama iz Rusije, poglavito nafte i plina. U svega nekoliko godina je to nestalo. Njemačka se prilagodila, ali ne bez velikih troškova.

Drugi mandat Donalda Trumpa u SAD-u je doveo do novog šoka. Njemačka, kojoj je izvoz temelj gospodarstva (uz spomenute jeftine energente kojih više nama), će ponajviše osjetiti Trumpove carine i trgovinski rat EU s SAD-om. Istodobno je SAD najavio da će smanjiti vojnu prisutnost u Europi, što znači da se države EU moraju naoružati.

Nabrojane geopolitičke i ekonomske promjene su dovele demokršćane iz stranaka koje su pobijedile na zadnjih parlamentarnim izborima, CDU i CSU, da fiskalni konzervativizam trenutno nije održivo rješenje. Potreba za velikim investicijama da bi se natjecalo s ostalim velikim ekonomijama i potreba za masovnim naoružavanjem su prevagnule nad tradicionalnom štedljivošću Nijemaca.

Javni dug Njemačke u odnosu na ostale velike ekonomije

Srećom, Njemačka ima dovoljno prostora da poveća javne troškove a da ne dovede u pitanje održivost javnog duga. Ekonomske neuspjehe Njemačke u odnosu na druge velike ekonomije svijeta zadnjih godina se velikim dijelom može opravdati time da je Njemačka bila jako štedljiva dok su ostali bili jako rasipni.

SAD i Kina svoje stope ekonomskog rasta zadnjih desetljeće i pol velikim dijelom duguju upravo velikom rastu javnog duga. Njemačka je danas poznata kao neobično nisko zadužena razvijena država, s puno manjim javnim dugom ne samo od SAD-a, Velike Britanije, Japana i Francuske nego i od Kine. Nije uvijek bilo tako.

Do 2010. je Njemačka bila slično zadužena kao SAD, Britanija i Francuska te puno zaduženija od Kine. Tada na snagu stupa dužnička kočnica, pa javni dug izražen omjerom u BDP-u Njemačke pada dok ostalim državama nastavlja rasti.

Javno dug Njemačke je 2023. iznosio 62,66 posto BDP-a, 18 postotnih bodova manje nego 2010. godine. To znači da joj je ekonomija rasla bez duga. U istom razdoblju su SAD, Velika Britanija i Francuska povećale zaduženost između 24 i 30 postotnih bodova BDP-a. U 2023. javni je dug SAD-a iznosio 118,08 posto BDP-a, Francuske 109,88 posto BDP-a a Velike Britanije 99,97 posto BDP-a.

Streloviti rast zaduženosti Kine baca mrlju na njen spektakularni ekonomski rast. Godine 2010. javni je dug Kine iznosio samo 34 posto BDP-a, a do 2023. je narastao na 84,38 posto BDP-a. Ako se trend nastavi Kina će za nekoliko godina biti podjednako zadužena kao SAD, Francuska i Velika Britanija.

Kina i SAD su ukupno zaduženiji od država eurozone

Država ne čini cijelu ekonomiju, pa je javni dug samo dio slike o stvarnoj zaduženosti određene ekonomije. Potpunije mjerilo zaduženosti je ukupni dug, što uključuje javni dug, dug kućanstava i dug nefinancijskog poslovnog sektora.

Gledajući ukupnu zaduženost, ne samo da je Njemačka ekonomija nisko zadužena u odnosu na ekonomije Kine i SAD-a nego se isto može tvrditi za cijelu eurozonu. Još 2019. je je ukupni dug Kine iznosio 211,5 posto BDP-a, SAD-a 297,2 posto BDP-a a eurozone 253,4 posto BDP-a. Do 2023. je Kina postala najzaduženija s ukupnim dugom (zbrojeno javni dug, dug kućanstava i dug nefinancijskoj poslovnog sektora) od 289,4 posto. SAD je smanjio ukupni dug na 265,2 posto BDP-a a eurozona je postala najmanje zadužena s ukupnim dugom od 237,4 posto BDP-a.

Njemačka ima prostora za veću zaduženost

Uspoređujući je s drugim velikim ekonomijama, jasno je da Njemačka ima dovoljno prostora za zaduživanje. Deficit proračuna joj je samo -2,01 posto, manji nego Kine (-3,00 posto), Velike Britanije (-5,20 posto), Francuske (-6,20 posto) i SAD-a (-6,26 posto). 

Troši manje od dva posto prihoda državnog proračuna za plaćanje kamata na dug, puno manje od Francuske (4,10 posto), Kine (5,81 posto), Velike Britanije (7,27 posto) i SAD-a (10,76 posto). Omjer duga i prihoda je također manji Njemačkoj nego ostalim državama. 

Nabrojani podaci pokazuju da Njemačka ima puno prostora za zaduživanje, a bez da ugrozi javne financije. Posebno u odnosu na SAD - čija razina duga alarmira ekonomiste zbog sve veće neodrživosti. Već sada je otplata kamata na dug jedan od najvećih troškova federalnog proračuna SAD-a, s tendencijom daljnjeg rasta tog udjela. Ni Kina već odavno nije nisko zadužena država. 

Pozitivni efekti na Hrvatsku i ostatak regije

Labavljenje kočnice zaduživanja u Njemačkoj je dobra vijest za Hrvatsku i ostale države Adrija regije jer se radi o najvažnijem ili drugom najvažnijem tržištu za izvoz proizvoda Hrvatske, Slovenije, Srbije, BiH i Makedonije.

Države Adrija regije čine manje od 1,5 posto ukupnog uvoza i izvoza Njemačke, ali je ona za njih najvažnije izvozno tržište. Ukupno je iz njih u Njemačku 2023. izvezeno 20 milijardi dolara vrijednosti roba, prema podacima Opservatorija ekonomske kompleksnosti (OEC).

Najveći izvoz je iz Slovenije (7,21 milijarde dolara), Srbije (4,76 milijarde dolara) i Makedonije (četiri milijarde dolara). Hrvatska je u Njemačku 2023. izvezla 2,58 milijardi dolara a BiH 1,48 milijardi dolara. Gledano prema udjelima u ukupnom izvozu, Sloveniji i Hrvatskoj je udio Njemačke 12 posto, Srbije i BiH 15 posto, Makedonije 40 posto.

Hrvatska je u posebnom položaju jer joj o Njemačkoj ne ovisi samo veliki dio izvoza proizvoda nego i izvoz usluga tj. turizam. Turisti iz Njemačke ostvaruju petinu svih noćenja pa se radi o ključnom tržištu koje može diktirati cijelu turističku sezonu. U 2024. je broj dolazaka turista iz Njemačke smanjen u odnosu na prošlu godinu a taj trend se nastavio u prva dva mjeseca ove godine. Razlog je plesanje Njemačke na rubu krize zadnjih godina.

Novi smjer za nesigurna vremena

Cilj veće javne potrošnje u Njemačkoj je oživljavanje investicija, potrošnje, proizvodnje i općenito cijelog gospodarstva. S obzirom na to da se radi o de facto ekonomskom motoru cijele EU, oporavljanje Njemačke za sobom povlači veću ekonomsku aktivnost u cijeloj EU.

Uspoređujući fiskalne parametre s ostalim velikim ekonomijama svijeta, posebice SAD-om i Kinom, jasno je da Njemačka ima više nego dovoljno kapaciteta za povećanje javnog duga da bi se nosila s posljedicama dosadašnjih i budućih makroekonomskih šokova u svijetu. Uostalom, cilj štednje u dobrim vremenima je da se pripremi za loša vremena. A ona ne samo da kucaju na vrata nego su već jednom nogom prešla prag.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar