text size
Iako su Zeleni doživjeli značajan poraz na nedavnim izborima u Njemačkoj, stranka je sada ostvarila važnu političku pobjedu tešku milijarde eura, javlja Deutsche Welle. Buduća koalicijska vlada, koju će predvoditi Friedrich Merz iz Kršćansko-demokratske unije (CDU), pristala je na velike ustupke prema Zelenima kako bi osigurala nužnu podršku za svoj ambiciozni investicijski plan od 500 milijardi eura.
Da bi Njemačka mogla preuzeti dodatni dug u visini od 500 milijardi eura za ulaganja u infrastrukturu, potrebna je izmjena ustava za koju je nužna dvotrećinska većina u oba parlamentarna doma. Upravo zbog toga CDU, zajedno sa sestrinskom Kršćansko-socijalnom unijom (CSU) i Socijaldemokratima (SPD), ovisi o glasovima Zelenih (Die Grünen) u Bundestagu. Ključno glasovanje održat će se u utorak, 18. ožujka.
Kako prenosi Deutsche Welle, Zeleni su inzistirali da se najmanje 100 milijardi eura od ukupnog iznosa preusmjeri u posebni Klimatski transformacijski fond (Klima Transformationsfonds). Pod njihovim pritiskom, tekst ustavnog amandmana sada eksplicitno predviđa da će se sredstva koristiti "za ulaganja u infrastrukturu i dodatna ulaganja u postizanje klimatske neutralnosti do 2045. godine".
Čitaj više
Njemačka otpustila fiskalnu kočnicu – kreće ogromno zaduživanje
Kontroverznom ustavnom promjenom, najizgledniji budući kancelar Nemačke u Bundestagu progurao je formiranje specijalnih fondova za infrastrukturu i obranu.
18.03.2025
Merz i Zeleni postigli dogovor o njemačkom paketu potrošnje
Dogovor sa Zelenima predstavljao je ključnu prepreku uoči glasovanja u parlamentu.
14.03.2025
Merz postigao načelni dogovor sa Zelenima o njemačkom dugu
Dogovor je u fazi odobravanja od stranačkih zastupnika.
14.03.2025
Bundestag potvrdio plan težak 500 milijardi eura | Bloomberg
Takva je formulacija izazvala zabrinutost među konzervativcima i dijelu poslovne zajednice, postavljajući pitanje postaje li cilj klimatske neutralnosti do 2045. godine dio ustavnih prioriteta Njemačke. Međutim, prema mišljenju bivšeg suca njemačkog Saveznog ustavnog suda Ude Di Fabija, takav dodatak ipak ne znači postavljanje klimatske neutralnosti kao novog ustavnog cilja. S njim se slaže i Christian Calliess, stručnjak za ustavno i ekološko pravo sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu, tvrdeći da nova formulacija samo dodatno pojašnjava postojeći cilj zaštite okoliša.
No političari poput Wolfganga Kubickog iz liberalne stranke FDP za Deutsche Welle upozoravaju da bi takav potez mogao izazvati niz sudskih sporova zbog mogućih nesuglasica između investicijskih projekata i ciljeva klimatske neutralnosti, što bi za državu predstavljalo dodatne pravne izazove.
S druge strane, za Zelene to predstavlja velik politički uspjeh, najveći od formiranja prethodne koalicijske vlade s SPD-om i FDP-om 2021. godine, kada je njihov ambiciozni klimatski plan propao zbog odluke Saveznog ustavnog suda iz 2023. godine.
.webp){kind=icon}
