Japan je izgubio svoju poziciju najveće vjerovničke nacije na svijetu prvi put u 34 godine, unatoč rekordnoj vrijednosti inozemne imovine.
Japanska neto vanjska imovina iznosila je 533,05 bilijuna jena (3,7 bilijuna dolara) na kraju 2024. godine, što je oko 13 posto više u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima koje je u utorak objavilo tamošnje ministarstvo financija. Iako je taj iznos dosegao povijesni maksimum, prestigla ju je Njemačka, čija je neto vanjska imovina iznosila 569,7 bilijuna jena. Kina je ostala na trećem mjestu s neto imovinom od 516,3 bilijuna jena. Japan je započeo svoj niz na vrhu kada je 1991. godine pretekao Njemačku.
Uspon Njemačke odražava njezin značajan suficit tekućeg računa, koji je u 2024. dosegao 248,7 milijardi eura, ponajviše zahvaljujući snažnim izvoznim rezultatima. Japanski suficit, prema ministarstvu financija, iznosio je 29,4 bilijuna jena, što je otprilike 180 milijardi eura. Prošle godine tečaj eura prema jenu porastao je za oko pet posto, što je povećalo razliku između njemačke i japanske imovine u jenima.
Neto strana imovina neke zemlje predstavlja vrijednost njezine inozemne imovine umanjene za vrijednost domaće imovine u vlasništvu stranaca, prilagođeno za promjene valutnih tečajeva, a ta se brojka u osnovi odražava u kumulativnim promjenama tekućeg računa zemlje.
Bloomberg
Ministar financija Katsunobu Kato u utorak je izjavio kako ga taj razvoj situacije ne zabrinjava.
"S obzirom na to da japanska neto vanjska imovina također kontinuirano raste, sam poredak ne bi se trebao tumačiti kao znak značajne promjene položaja Japana", rekao je Kato novinarima.
Za Japan, slabiji jen pridonio je i rastu inozemne imovine te obveza, no imovina je rasla bržim tempom, dijelom zahvaljujući proširenim ulaganjima japanskih poduzeća u inozemstvo.
Podaci objavljeni u utorak uglavnom odražavaju šire trendove izravnih stranih ulaganja. Tijekom 2024. japanske su kompanije zadržale snažan interes za izravna ulaganja u inozemstvo, osobito u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu, prema ministarstvu. Sektori poput financija, osiguranja i maloprodaje privukli su značajan kapital japanskih ulagača, navodi se u izvješću.
Povećana usmjerenost Japana na izravna ulaganja, a ne na strane vrijednosne papire, znači da je teže brzo vratiti sredstva u zemlju, kaže Daisuke Karakama, glavni tržišni ekonomist banke Mizuho.
"Lako je zamisliti da domaći ulagači prodaju strane obveznice i vrijednosne papire kada se pojave rizici, ali neće se tako lako povući iz stranih tvrtki koje su kupili", rekao je Karakama.
Gledajući unaprijed, daljnji tijek japanskih ulaganja u inozemstvo mogao bi ovisiti o tome hoće li japanske firme nastaviti povećavati potrošnju u inozemstvu, osobito u SAD-u. S obzirom na to da su na snazi trgovinske politike predsjednika Donalda Trumpa, neke bi kompanije mogle biti potaknute da premjeste proizvodnju ili prebace imovinu u SAD kako bi ublažile trgovinske rizike.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...