Na rastrošnosti Njemačke mogli bi zaraditi ulagači u hrvatske obveznice

Najava da će Njemačka otpustiti fiskalnu kočnicu i krenuti u ozbiljno zaduživanje uzdrmala je globalno tržište obveznica. Prinosi rastu na iznose koje nismo vidjeli već desetljeće i pol, a taj val zahvatio je i Hrvatsku.

To znači da će se država u narednom razdoblju zaduživati skuplje nego dosad, ali voditelj analiza Bloomberg Adrije Mihael Blažeković objašnjava kako to ne bi trebalo previše zabrinuti ulagače, a ni ministra Marka Primorca jer su državne financije stabilne.

"Geopolitička i tržišna preslagivanja trenutno favoriziraju europske dionice na račun obveznica, što će se odraziti i na uvjete zaduživanja Hrvatske. Ako se trend nastavi, Hrvatska će u narednim mjesecima plaćati oko 20 baznih bodova više na novo zaduživanje", ističe Blažeković.

Skuplji dug države dobra je vijest za građane koji će ulagati u tzv. narodne obveznice i trezorske zapise jer bi prinosi na njih trebali rasti. "Na primjer, prinos na dvogodišnju narodnu obveznicu mogao bi se povećati s 2,6 na 2,8 posto, što znači veću zaradu za male ulagače koji drže obveznice do dospijeća", naglašava Blažeković.

Trumpov efekt

Geopolitička preslagivanja pokrenuo je američki predsjednik Donald Trump, a kulminirala se najavom velikih ulaganja u obrambene sposobnosti Europske unije (EU).

Ključan moment bila je najava koalicije njemačkih stranaka okupljenih oko Friedricha Merza o kreiranje fonda teškog čak 500 milijardi eura iz kojeg će se trošiti na infrastrukturu i vojsku, a također planiraju olabaviti strogi okvir za zaduživanje države.

Friedrich Merz | Bloomberg

To je odmah potaknulo rasprodaju 10-godišnjih njemačkih državnih obveznica, što je podiglo prinose za 40 baznih bodova (bb) na oko 2,9 posto. Neki analitičari smatraju da će prinosi nastaviti rasti do tri posto, što je razina neviđena još od velike financijske krize.

Cijena njemačkog duga utječe na cijeli svijet

Promjene u Njemačkoj odmah su se odrazile i na globalno tržište obveznica jer ako ulagači mogu zaraditi tri posto na njemačkom dugu, od obveznica drugih država očekivat će još veće prinose.

 

Ne čudi stoga što su francuski i talijanski troškovi zaduživanja također skočili za otprilike 40 bb prošli tjedan, dok su britanski prinosi na 10-godišnje obveznice porasli za gotovo 20 bb.

I na Dalekom istoku raste cijena državnog zaduživanja. Iako je prinos na 10-godišnju japansku obveznicu u utorak pao, samo dan ranije dosegao je 17-godišnji maksimum od 1,575 posto.

Posljedice rasta prinosa na obveznice posebno su osjetljiva tema za Japan s obzirom na veliki državni dug. Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da će dug Japana ove godine iznositi oko 233 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a već se očekuje da će njegovo servisiranje pojesti gotovo četvrtinu godišnjeg proračuna.

Trump drma kavez u SAD-u

Dok prinosi u Europi rastu, u SAD-u je trend obrnut. Tamo je prinos na 10-godišnje obveznice u utorak pao za četiri bazna boda na 4,18 posto, a benchmark volatilnosti skočio na najvišu razinu u četiri mjeseca, odražavajući slabo tržišno raspoloženje.

Špekulacije da će Donald Trump potaknuti ekspanziju ekonomije SAD-a i zadržati pritisak na povećanje prinosa pale su u vodu manje od dva mjeseca nakon početka njegova predsjedničkog mandata. Umjesto toga, trgovci gomilaju kratkoročne državne obveznice, što od sredine veljače vuče dvogodišnji prinos prema dolje zbog očekivanja da će Fed nastaviti s rezanjem kamatnih stopa već u lipnju.

 

Političke prepreke

Što se njemačkog zaduživanja tiče, tu neće sve ići glatko kako je Merz zamislio. Za ukidanje fiskalnih ograničenja morat će mijenjati ustav, a za to mu treba dvotrećinska većina koju zasad nema jer stranka Zelenih baš i nije oduševljena njegovim planom zaduživanja.

Diljem Europe također se javlja otpor, pa se tako lijeve stranke u Španjolskoj protive povećanju duga, dok talijanska premijerka Giorgia Meloni dobro pamti kako je prevelika zaduženost koštala fotelje Silvia Berlusconija i općenito ima traume od političkog kaosa koji rast talijanskog duga zna posijati.

Gdje je tu Hrvatska?

Izdavanje narodnih državnih obveznica populariziralo je ulaganje naših građana u nacionalne vrijednosne papire, a mnogi su na tome i lijepo zaradili.

Podsjetimo, u prvoj tranši koja je plasirana 2023., a dospjela prije par dana uloženo je više od 1,3 milijarde eura, što ne čudi s obzirom na zajamčeni prinosi od 3,65 posto.

U međuvremenu je bilo još nekoliko izdanja obveznica i trezoraca, ali interes je, logično, bio sve slabiji. Krajem prošlog i početkom ovog mjeseca građani su mogli upisati novu tranšu obveznica s prinosom od 2,6 posto, s tim da je država ponudila i "premiju vjernosti" od 50 eura svima koji ih zadrže do dospijeća.

Za sve koji i dalje žele ulagati u državne vrijednosne papire trenutna konstelacija na tržištu mogla bi donijeti nešto veće prinose na duge staze.

"Posljednjih dana diljem Europe dolazi do rasprodaje obveznica zbog najava o ublažavanju fiskalnih pravila, mogućeg napuštanja Maastrichta te planiranih velikih ulaganja u obranu i infrastrukturu. Kako je i Hrvatska dio eurozone, takva kretanja odrazila su se i na hrvatske obveznice – prinos na 10-godišnju hrvatsku obveznicu porastao je s tri na 3,33 posto, u skladu s rastom prinosa na njemačke obveznice", smatra Blažeković.

Naglašava da je riječ o sistemskom riziku jer se spread nije promijenio, što znači da investitori Hrvatsku i dalje percipiraju kao stabilnu zemlju za ulaganje.

"Naše se obveznice trguju po sličnim uvjetima kao portugalske i slovenske, iako te zemlje imaju viši kreditni rejting. Razlog tome je stabilan javni dug, solidan gospodarski rast i nizak proračunski deficit, što investitori prepoznaju i nagrađuju", zaključuje Blažeković.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar