Trumpovo ludovanje vodi u krizu. Je li Hrvatska spremna?

Bubnjevi nadolazeće krize odjekuju u daljini i iz dana u dan sve je jasnije da se približava njen udar. Stari ekonomski poredak je na zalasku, a dolazi obračun koji će odlučiti nove odnose snaga, savezništva i neprijateljstva. Za razliku od prijašnjih kriza koje su proizlazile iz prirodnih ekonomskih sila potaknutih određenim poremećajima koji su se pojavljivali u sustavu ili su bile rezultat nepredviđenih šokova, ova dolazi isključivo potaknuta direktnom ljudskom odlukom, Trumpovim carinama.

Kaos koji se događa otkad je Trump postao predsjednik SAD-a teško je usporediti s bilo čime u povijesti. Još je teže znati kada će se vlakić smrti s usponima i padovima koje uzrokuju česte Trumpove promjene oko toga kada, koliko i kome uvesti carine stabilizirati. Odakle početi?

Trump je u početku uveo carine Meksiku i Kanadi, najvećim trgovinskim partnerima SAD-a s kojima ostvaruje duboki deficit u trgovini proizvodima. Nakon nekoliko ciklusa oko toga kada će i kome uvesti nove carine, a tko će i na koliko dugo biti izuzet od njih, Trump je uveo carine cijelom svijetu i time objavio globalni trgovinski rat. Jedna od najvećih carina određena je Kini.

Kina je uvela vlastite carine na uvoz iz SAD-a, na što je uvrijeđeni Trump najavio dodatne carine. Kina je eskalirala situaciju najavivši još veće carine na prijašnje koje su uvedene kao odgovor na Trumpove originalne carine.

EU je pokušao čak i diplomatskim putem zaustaviti vrtlog trgovinskog rata, najavom da je spreman na ukidanje svih carina na trgovinu industrijskim proizvodima između SAD-a i EU-a, ali je Trumpova administracija to odbila. Prema njima to nije dovoljno, nego još zahtijevaju ukidanje standarda EU-a na uvoz hrane i lijekova uz uvoz dodatnih 350 milijardi eura energenata, uglavnom nafte i plina. Mala diplomatska pobjeda EU-a pokazala je tko je razumna strana, a tko želi rat pod svaku cijenu.

Šokantan preokret dogodio se u srijedu 9. travnja. Trump je objavio zamrzavanje carina na 90 dana cijelom svijetu osim Kini, kojoj je ukupnu carinsku stopu podigao na 125 posto. Ostatku svijeta zapravo ostaje "osnovna" carinska stopa od 10 posto. Pritom carina Kanadi i Meksiku ostaje 25 posto, ali se EU-u i ostatku svijeta smanjuje na 10 posto, no carine od 25 posto na čelik, aluminij i automobile ostaju na snazi. U svakom slučaju, potpuni kaos i nitko ne zna kako će Trump promijeniti carinske stope za 90, 30, 10 ili par dana. Sigurno je samo da se nalazimo usred svjetskog trgovinskog rata.

Hrvatska usred globalnog kaosa

Uslijed tog kaosa nalazi se Hrvatska, na strani EU-a. Veliki "generali" na čelu SAD-a, Kine i EU-a koji vode ovaj rat neće se obazirati na Hrvatsku koja nema ni veličinu ni pogodno oružje za to da bude bitan faktor u sukobu. Nužno će sudjelovati u njemu, ali će primarno biti samo kolateralna žrtva, kao uostalom cijeli svijet.

Dok se veliki bore, malima je najpametnije da se što manje miješaju, pokušavaju izbjeći najteže udarce i eventualno iskoriste kaos za svoju korist. Neizbježno će biti oštećeni jer ovaj trgovinski rat neće poštedjeti nikoga.

Je li Hrvatska spremna na njega? Sigurno da nije, kao što nitko na svijetu nije spreman. Donald Trump je najavljivao da će počinjati trgovinske ratove carinskim udarima, ali nitko nije mislio da je toliko nerazuman da je voljan ratovati s cijelim svijetom. Ipak, Hrvatska je spremnija na nadolazeći kaos nego što je bila prije i što bi bila za nekoliko godina. Najbolje bi bilo da do ovoga nije došlo, ali ako je već moralo doći, onda je sada bolji trenutak nego što je bio i što će biti.

Brzo približavanje prosjeku EU-a nakon 'izgubljenog desetljeća'

Hrvatska se trenutno nalazi u snažnom uzlaznom dijelu ciklusa po pitanju rasta gospodarstva. Uspoređujući s krajem 2019. BDP je kumulativno rastao jednim od najvećih stopa u EU-u, manje samo od Malte, Cipra i Irske.

To joj je omogućilo da se 2024. približi prosjeku EU-a na povijesno visokih 77 posto, mjereno BDP-om po stanovniku. To je deset postotnih bodova više nego 2019. i čak 17 postotnih bodova više nego 2014., vrhunca krize.

Od 2008. do 2018. Hrvatska je stagnirala u odnosu na prosjek EU-a, krećući se između 60 i 64 posto BDP-a po stanovniku. Istodobno je u tom periodu javni dug narastao s 45 na 84 posto BDP-a, broj zaposlenih u privatnom sektoru drastično je pao (iako je u uglavnom ostao isti, čak i rastao), a ljudi su se masovno iseljavali. S pravom se taj period može nazvati izgubljenim desetljećem.

Tek je 2019. Hrvatska postigla relativnu razinu razvoja veću nego 2008. Ni pandemija nije značajno usporila hrvatsko sustizanje EU-a. Donald Trump je prvi put postao predsjednik 2017. Da je u prvom mandatu objavio trgovinski rat cijelom svijetu sadašnjim intenzitetom, Hrvatska ne bi dosad došla do trenutačnih 77 posto BDP-a po stanovniku od prosjeka EU-a.

Zaduženost je na prihvatljivoj razini

Krajem 2024. Hrvatska je pala na najmanju razinu zaduženosti od 2010. uz omjer javnog duga i BDP-a manji od 60 posto. Upravo je izgubljeno desetljeće pokazalo da se mala otvorena ekonomija ne može osloniti na zaduživanje kako bi potaknula gospodarski oporavak, ali će nužno u krizi doći do pada prihoda državnog proračuna uz istodobni rast rashoda. Manjak će se morati pokriti zaduživanjem, kao što je učinjeno 2020. i 2021.

Dobra vijest je da Hrvatska ima mogućnost jeftinijeg zaduživanja nego prije, što je uvelike rezultat ulaska u eurozonu. U rujnu 2024. Hrvatska je dobila ocjenu kreditnog rejtinga A- kod kreditne agencije S&P, što je najviša razina u povijesti. To omogućuje jeftinije zaduživanje, tj. plaćanje nižih kamata na dug.

Hrvatska danas troši 3,77 posto prihoda proračuna (prema izračunu S&P-a) za plaćanje kamata na dug i može se zaduživati po nižim stopama od članica EU-a koje nisu dio eurozone, poput Poljske, Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Češke. Kamata na desetogodišnju obveznicu bila bi oko 3,3 posto (stanje 6.travnja 2025.). Za usporedbu, 2014. je Hrvatska trošila devet posto proračunskih prihoda za plaćanje kamata na dug, a kamata na desetogodišnju obveznicu koju je Hrvatska izdala krajem 2013. bila je 6,2 posto.

 

Još nekoliko godina dolazit će velika financijska sredstva iz EU-a

Trenutni višegodišnji financijski okvir EU-a odnosi se na razdoblje od 2021. do 2027. Hrvatska je dobila sredstva za ovo razdoblje na temelju toga što je 2020. bila na samo 66 posto razvijenosti EU-a. Ta novčana sredstva relativno su izdašna kada se usporede s tim koliko Hrvatska uplaćuje u zajednički proračun EU-a.

Godine 2023. primila je 4,26 milijardi eura, a uplatila 706,2 milijuna eura. Dijeljeno na broj stanovnika, to je oko 1,1 tisuće eura primitaka i 180 eura uplata po stanovniku. Neto prihod od 920 eura po stanovniku najizdašniji je u EU-u. U izračun su uključena i sredstva za Next Generation EU koja ne dolaze iz proračuna članica, nego za koja se EU zadužio na međunarodnom tržištu.

To će održavati razinu investicija u Hrvatskoj čak i u slučaju krize, i to do kraja 2029. Naime, iako razdoblje završava 2027. sredstva se dodjeljuju još dvije godine nakon toga. Upravo je pad državnih investicija (ali ne i ukupnih troškova) bio jedan od razloga izgubljenog desetljeća, a sredstva EU-a osiguravaju da do toga ne dođe u slučaju izbijanja nove krize, bar do kraja 2029.

Tada će sredstva iz ovog razdoblja prestati dolaziti, a sredstva iz novog razdoblja biti razmjerno manja. Tada će utjecaj fondova EU-a na rast investicija u Hrvatskoj biti puno manji, a time i slabiji oslonac u vremenima krize.

Ekonomske slobode najveće su u povijesti

Hrvatska nikada nije bila ekonomski slobodnija država, barem prema izračunu think tanka The Heritage Foundation. To je važno jer Indeks ekonomske slobode snažno pozitivno korelira s BDP-om po stanovniku (Pearsonov koeficijent korelacije iznosi 0,73), mjerenjima kvalitete okoliša, inovacijama i Indeksom demokracije (koji objavljuje The Economist). Najveći indeks imaju neke od najrazvijenijih država na svijetu, posebno iz Skandinavije (sve imaju indeks veći od 70).

Hrvatska je značajno napredovala od 2019., s indeksa 61 te godine na 68 2025. Prvi put u povijesti pretekla je Poljsku, poznatu po tome što je bila jedina država u Europi koja je sasvim izbjegla krizu 2008. Trenutno je Hrvatska ekonomski najslobodnija država u Adrija regiji.

Tajming je mogao biti gori

Ako već Hrvatska mora biti izložena svjetskom trgovinskom ratu, onda je sada vjerojatno bolja situacija za to nego što je bilo prijašnjih godina, ali i bolja nego u budućnosti.

Važno je i to što je Njemačka najavila veliku fiskalnu ekspanziju nakon nedavnog popuštanja kočnice zaduživanja. Efekti toga prelit će se na Hrvatsku jer se radi o jednom od dvaju izvoznih tržišta hrvatskih kompanija.

Pušu vjetrovi nadolazećeg trgovinskog rata i krize. To nikada nije dobra vijest, poglavito za male otvorene ekonomije poput hrvatske. Ako je Trump već morao podivljati i objaviti trgovinski rat cijelom svijetu, s aspekta Hrvatske bolje je što je to učinio sada nego tijekom prvog mandata ili pri kraju ovoga.