Najnoviji Indeks ekonomske slobode, koji objavljuje think tank Heritage Foundation iz Washingtona u SAD-u, prikazuje pozitivan trend u Hrvatskoj, ali negativan u ostatku regije i svijetu.
Prema njemu ekonomske slobode u Hrvatskoj nisu nikada bile veće, dosegnuvši 68,7 bodova. To je 7,3 boda više nego 2019., prije pandemije i tektonskih promjena u svjetskom gospodarstvu i ekonomskim politikama većine država na svijetu, što je s 39. mjestom stavlja u klub 40 ekonomski najslobodnijih država na svijetu.
Godinu 2019. u ovom primjeru promatramo kao referentnu zato što se indeks ekonomske slobode u većini država svijeta počeo značajno smanjivati nakon 2020. SAD je sa 76,8 bodova 2019. pao na 70,2 boda 2025., Kina u istom razdoblju s 58,4 na 49, Njemačka sa 73,5 na 71,6 itd. Ujedinjeno je Kraljevstvo, kojem je argument za izlazak iz EU-a bio da EU guši ekonomiju prevelikim regulacijama i birokratskim red tapeom, sa 78,9 bodova 2019. palo na 69,3 boda, tj. ekonomske slobode drastično su smanjene nakon izlaska iz EU-a.
Čitaj više
Hrvatska je jedna od najbrže rastućih ekonomija EU-a
Od početka 2020. do kraja 2024. je kumulativni rast BDP-a Hrvatske iznosio više od 20 posto, što je jedna od najvećih stopa u EU-u.
03.03.2025
HNB smanjio prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu, povisio prognozu inflacije
Umjesto 3,4 posto ekonomisti središnje banke sada očekuju rast od 3,2 posto te drže da će domaća potražnja i dalje podupirati ekonomiju.
17.03.2025
Ne mogu poduzetnici zaraditi koliko država može potrošiti
Iako BDP Hrvatske snažno raste, rashodi državnog proračuna rastu još više. Godine 2023. iznosili su 36 posto BDP-a, a 2017. 33,36 posto.
20.02.2025
Analiza BBA: Adria regija nastavlja snažno rasti, unatoč vanjskim rizicima
Gospodarski rast zemalja Adria regije nastavit će se u 2025. i 2026. godini nošen prvenstveno domaćom potražnjom, ističe se u najnovijoj analizi istraživačkog tima Bloomberg Adrije.
17.03.2025
Indeks ekonomske slobode ima jednostavnu premisu, a to je da svaki čovjek ima fundamentalno pravo kontrole nad vlastitim radom i vlasništvom. U ekonomski slobodnom društvu pojedinci imaju slobodu samostalno odlučiti o tome kako, kada i gdje raditi, proizvoditi, investirati i trošiti.
Da su slobodan protok rada, roba, usluga i kapitala ljudsko pravo i najbolji način ostvarivanja ekonomskog napretka aksiom je Indeksa ekonomske slobode. Mjeri se putem 12 tzv. "sloboda" koje su ocijenjene kvantitativnim i kvalitativnim mjerama grupiranima u četiri kategorije.
Veliki rast ekonomskih sloboda u Hrvatskoj
Ukupni Indeks ekonomske slobode u Hrvatskoj najveći je u Adrija regiji i iznosi 68,7 posto. Slovenija je druga ekonomski najslobodnija država u regiji s indeksom od 68,3, a slijede Srbija (64,4), BiH (63,5) i Sjeverna Makedonija (63,2).
Usporedba Indeksa ekonomske slobode 2025. u odnosu na 2019. otkriva velike promjene u regiji. Sjeverna Makedonija je 2019. bila ekonomski najslobodnija država u Adrija regiji, a do 2025. postala je najmanje slobodna. S druge strane je Hrvatska bila ekonomski najmanje slobodna 2019., a 2025. je ekonomski najslobodnija.
Razlog je taj što su Srbija, Slovenija i BiH nakon pandemije imale spor rast ekonomskih sloboda, a Sjeverna Makedonija veliki pad.
Vladavina prava
Prva kategorija je vladavina prava, u što spadaju mjere vlasničkih prava, integritet države i efikasnost pravosuđa. Vlasnička prava odnose se na ocjenu rizika od eksproprijacije, poštovanje intelektualnih vlasničkih prava i kvalitetu provedbe ugovora, vlasničkih prava i zakona.
Najbolje ocijenjene na tom području su Slovenija (88,4) i Hrvatska (81,3). Sjeverna Makedonija (59,1), Srbija (58,9) i BiH (48,3) jako zaostaju. Sve su države napredovale zadnjih nekoliko godina po pitanju zaštite vlasničkih prava, posebno Hrvatska.
Ocjena integriteta države, pokazatelj koji prati percepciju korupcije, rizik od podmićivanja i kontrolu korupcije, najbolja je za Sloveniju (64,4), zatim Hrvatsku (63,4), Sjevernu Makedoniju (43,6), Srbiju (37,2) i BiH (36,2). Efikasnost pravosuđa, što predstavlja nezavisnost pravosuđa, kvalitetu sudskog procesa i percepciju kvalitete javnih usluga, najbolje je ocijenjena u Sloveniji (91,8) i Hrvatskoj (71,4), zatim Srbiji (50,8) i Sjevernoj Makedoniji (49,7) a najgore u BiH (33,9).
Veličina države
Druga kategorija je veličina države, koja se sastoji od ocjene poreznog opterećenja, javne potrošnje i fiskalne stabilnosti.
Porezno opterećenje uzima u obzir najveću marginalnu poreznu stopu na dohodak, najveću marginalnu poreznu stopu na dobit i porezno opterećenje iskazano udjelom u BDP-u. Najbolje rangirane su Sjeverna Makedonija (94,8) i BiH (93,6), zatim Srbija (87,3) i Hrvatska (77,3) a najgore Slovenija (56,6).
Po pitanju državne potrošnje se u Indeksu ekonomske slobode prepoznaje da ne postoji optimalna razina državne potrošnje koja vrijedi za sve države. Situacija se razlikuje od slučaja do slučaja.
Način bodovanja državne potrošnje nelinearan je, što znači da se potrošnja koja je blizu nule blago kažnjava, a potrošnja koja prelazi 30 posto BDP-a dovodi do mnogo lošijih rezultata na kvadratni način (na primjer, dvostruko veća potrošnja daje četiri puta manje slobode). Samo iznimno visoke razine državne potrošnje (na primjer, više od 58 posto BDP-a) dobivaju ocjenu nula.
Ipak, preniska državna potrošnja dovest će do loših javnih usluga i smanjiti ocjenu u drugim potkategorijama Indeksa ekonomske slobode, kao što su vlasnička prava, financijske i investicijske slobode itd.
U regiji su najbolje ocijenjene Sjeverna Makedonija (60,6) i BiH (51,2), zatim Srbija (41,2) i Hrvatska (35,1), a najgore Slovenija (30,9).
Fiskalno zdravlje odnosi se na deficit državnog proračuna (čini tri četvrtine ocjene) te omjer javnog duga i BDP-a (čini preostalu četvrtinu ocjene). BiH, Srbija i Hrvatska su najbolje rangirane s ocjenom iznad 90, zatim je Slovenija (72,2), a najgore je Sjeverna Makedonija (50,9).
Regulatorna efikasnost
Regulatorna efikasnost je treća kategorija, a sastoji se od poslovnih sloboda, radnih sloboda i monetarnih sloboda.
Poslovne slobode su najbolje ocijenjene u Hrvatskoj, s 80,4 boda. To je ogromna promjena u odnosu na 2019., kada je Hrvatska bila druga najgora u regiji sa 60,7 bodova. Slovenija (78,5) malo zaostaje za Hrvatskom. Slijede Sjeverna Makedonija i Srbija s oko 75 bodova, a najgora je BiH sa 67,1 bodom.
Radne slobode, što se odnosi na minimalnu plaću, plaćeni godišnji odmor, pravo udruživanja, produktivnost rada, radnu participaciju, zakonska ograničenja na prekovremeni rad, otkazni rok i otpremninu, a ocjenjuje se prema svjetskom prosjeku, također su najbolje ocijenjene u Hrvatskoj (69,1). Godine 2019. je Hrvatska bila daleko najgora u regiji s ocjenom od samo 44 boda, pa je napredak impresivan. Nakon Hrvatske su najbolje rangirane Srbija (66,6), BiH (66,2) i Slovenija (64,5) a najgore Sjeverna Makedonija (57,6).
Monetarna sloboda odnosi se na prosječnu razinu inflacije zadnje tri godine i razmjer državnih cjenovnih kontrola. Države regije imaju ocjenu između 65 (Sjeverna Makedonija) i 72,9 (Slovenija). Svima su ocjene gore nego 2019. zbog visokog rasta cijena i uvođenja cjenovnih kontrola.
Otvorenost tržišta
Četvrta kategorija je otvorenost tržišta. Odnosi se na slobodu trgovine, slobodu investiranja i financijsku slobodu.
Hrvatska i Slovenija su kao članice EU-a dio velikog otvorenog tržišta i zone slobodne trgovine, pa imaju najveću ocjenu u regiji (po 79,6). Slijede Sjeverna Makedonija (77,8) i Srbija (77,2), a najgora je BiH (70).
Sloboda investiranja ista je u Sloveniji i Srbiji, na 70 bodova. Diskriminacija stranih ulagača u odnosu na domaće, neefikasna birokracija i manjak transparentnosti, restrikcije stranom vlasništvu nad nekretninama, restrikcije na strane investicije u pojedine sektore, eksproprijacije bez poštene kompenzacije i kontrola kapitala smanjuju ocjenu u toj potkategoriji. Ocjena Sjeverne Makedonije i BiH je 65, a najgora je Hrvatska s ocjenom 60. Godine 2019. je Hrvatska imala najveću ocjenu u tom području u cijeloj regiji, 75, ali je 2024. i 2025. zabilježen veliki pad.
Financijska sloboda odnosi se na to koliko država upravlja i regulira tijekovima novca i financijskim institucijama, no najbolja ocjena od 100 bodova ne znači da nema nikakve državne kontrole, nego da je ograničena na osiguravanje izvršenja ugovornih obaveza i sprječavanje prevare. Ocjena Hrvatske, BiH i Makedonije je 60, a Slovenije i Srbije 70.
Razina ekonomskih sloboda dobro predviđa standard
Indeks ekonomske slobode često je kritiziran zbog navodne ideološke pristranosti, manipulacije metodologijom, zanemarivanja nejednakosti i favoriziranja politika deregulacija i privatizacije.
Bez obzira na to koliko je svaka od tih optužbi točna, činjenica je da rang-ljestvica na indeksu jako dobro oslikava razlike u ekonomskom razvoju i standardu među državama. Primjerice, ove godine su najbolje rangirani Singapur, Švicarska, Irska, Tajvan, Luksemburg, Australija i Danska. Već je na prvi pogled jasno da se radi o državama s visokim standardom stanovništva. Sve nabrojane države su među deset najbolje ocijenjenih država na svijetu prema Indeksu ljudskog razvoja (HDI).
Dodatno, Indeks ekonomske slobode snažno pozitivno korelira s BDP-om po stanovniku (Pearsonov koeficijent korelacije iznosi 0,73), mjerenjima kvalitete okoliša, inovacijama i Indeksom demokracije (koji objavljuje The Economist).
Kritike o ideološkoj pristranosti, manipulaciji metodologijom, zanemarivanju nejednakosti te favoriziranju politika deregulacije i privatizacije osporava i činjenica da su nordijske države Švedska, Danska, Norveška i Island, poznate po velikoj socijalnoj državi i socijalnim pravima, na ljestvici Indeksa ekonomske slobode rangirane puno bolje od SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva.
Danska je sedma, Norveška deveta, Švedska dvanaesta, a Island dvadesetprvi na svijetu po Indeksu ekonomskih sloboda, dok je SAD tek 26., a UK 33. Čak 13 članica EU-a bolje je ocijenjeno od SAD-a, što baca sumnju na izjave o tome kako je EU previše birokratiziran, inertan i ekonomski ograničavajući, a SAD centar ekonomskih sloboda na svijetu.
U regiji od 2019. je najviše napredovala Hrvatska a ekonomske slobode u cijeloj regiji su daleko veće nego početkom 21. stoljeća. To znači da su pozitivne promjene moguće čak i u državama koje imaju traumu tranzicije, koja je često vođena netransparentno i za interese uske elite koja je svoju političku moć koristila za koruptivno, nepotističko, nemoralno i općenito nezakonito osobno bogaćenje.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...