Zašto u slovenskim mirovinskim fondovima ima manje novca nego u hrvatskim?

Tijekom rasprave o budućnosti mirovinskog sustava u Sloveniji pojavile su se paralele s Hrvatskom. Zašto je Hrvatska već prikupila oko 25 milijardi eura mirovinskih fondova u tzv. drugom stupu, dok je Slovenija prikupila tek četiri milijarde eura? Glavna razlika je u sustavu.

U Hrvatskoj su doprinosi u mirovinske fondove obvezni, rekla je Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze, na konferenciji koju je organizirala Ljubljanska burza, dok su u Sloveniji dobrovoljni.

Bolje korporativno upravljanje

Mirovinski fondovi su uvelike poboljšali korporativno upravljanje u Hrvatskoj kroz svoje vlasničke udjele u tvrtkama, rekla je Gažić. Hrvatska također ima velik broj inicijalnih javnih ponuda (IPO-a), dijelom i zbog poslovanja mirovinskih fondova.

Nedavno usvojena mirovinska reforma u Sloveniji u svom je prvom nacrtu predvidjela tzv. sustav izuzeća, prema kojem bi svi zaposlenici automatski bili uključeni u dopunsko mirovinsko osiguranje, ali bi potom mogli odlučiti napustiti sustav. Sustav u reformi na kraju nije usvojen, jer su mu se protivili poslodavci, koji bi morali pokriti dio doprinosa na štedne račune zaposlenika.

Slovenci prvo moraju smanjiti porez na rad

Poslodavci će podržati takav sustav kada država smanji porezno opterećenje rada, rekao je predsjednik uprave NLB-a Blaž Brodnjak, koji je vrlo kritičan prema visokom oporezivanju rada i nepredvidljivosti slovenskog poslovnog okruženja, zbog čega tvrtke i samostalni poduzetnici sele svoja sjedišta u inozemstvo - uključujući i u Hrvatsku.

Najnoviji takav primjer je predloženi obvezni božićni bonus, što je nezamislivo za velike multinacionalne kompanije koje očekuju predvidljivo poslovno okruženje, rekao je Brodnjak.

ZSE

Po Brodnjakovim riječima, potezi slovenske politike doveli su nas u poziciju u kojoj je Hrvatska postala puno povoljnije poslovno okruženje. Tome su pridonijeli i mirovinski fondovi, koji u velikim količinama kupuju dionice slovenskih tvrtki koje kotiraju na burzi, uključujući NLB. "Zašto budući hrvatski umirovljenici posjeduju deset posto NLB-a", upitao je Brodnjak, "ali ne i slovenski mirovinski fondovi?"

U čemu je problem?

Dok su hrvatski mirovinski fondovi značajno ojačali hrvatsko tržište kapitala kroz ulaganja i podigli razinu korporativnog upravljanja u tvrtkama, Slovenci i dalje uglavnom drže novac u gotovini. Volumen gotovine na štednim računima i dalje raste, upozorava prvi predsjednik Blaž Brodnjak. Prema njegovim riječima, Slovenci ne vjeruju državi zbog visokih poreza i radije drže imovinu ili u gotovini ili u nekretninama.

No ni imovina u mirovinskim fondovima nije uvijek idealno uložena, jer većinu portfelja čine obveznice s niskim prinosom ili gotovina, rekao je Dino Šterpin, direktor prodaje i marketinga u Triglav Pokojninskoj družbi. To je posljedica početnih godina drugog stupa, jer su fondovi morali imati zajamčeni prinos do 2016. Stoga se novac ulagao uglavnom u obveznice i gotovinu. Većina štediša tada je ostala u tim najmanje rizičnim, ali i najmanje profitabilnim podfondovima.

Zbog te pogrešne raspodjele, štediše u slovenskim mirovinskim fondovima doživljavaju gubitak prilike, rekao je Štepin. Imovina u slovenskim mirovinskim fondovima mogla bi biti dvostruko veća, što bi nas dovelo u rang s usporedivim zemljama, zaključio je Štepin.