Autoindustrija u 2026.: Cjenovni rat širi se iz Kine

Razdoblje objava poslovnih rezultata u prva tri mjeseca je iza nas, stoga smo provjerili što pokazuju podaci iz automobilske industrije. Prikupili smo podatke i pogledali što oni otkrivaju. Situacija u automobilskoj industriji ni približno nije dobra. Automobilska se industrija već godinama muči na više frontova.

Na jednoj strani moraju, prvenstveno na europskom tržištu, smanjiti prosječne emisije i do 2035. godine prijeći na prodaju električnih modela. To se posljednjih godina pokazalo kao tvrd orah. Tijekom pandemije industriju je pogodio nedostatak poluvodiča te uska grla u opskrbnim lancima. Proizvođači su to prebrodili favoriziranjem prodaje skupljih modela i višim cijenama.

Nakon smirivanja situacije u opskrbnim lancima, morali su se usredotočiti na smanjenje emisija. Prošle je godine život otežao američki predsjednik Donald Trump, koji je uveo više carine. Istovremeno su tvrtke počele osjećati pritisak rastuće kineske konkurencije. Najprije kroz hlađenje potražnje u Kini, a danas to sve više osjećaju i na europskom te drugim tržištima. Iznimka za sada ostaje američko tržište, na koje kineske marke zbog carina još nisu prodrle.

Cjenovni rat se širi na tržišta izvan Kine

Industrija je trenutno pod utjecajem viših kamatnih stopa koje koče potražnju, a kupci zbog inflacije i viših cijena odgađaju kupnju. Cjenovna borba sve je veća zbog dolaska kineskih marki koje imaju niže troškove i niže cijene. Domaći se proizvođači odazivaju snižavanjem cijena kako ne bi izgubili prevelik tržišni udio. Na udaru su prvenstveno masovne marke. Većina proizvođača u prvom je tromjesečju ostvarila manje prihoda nego u istom razdoblju prošle godine. Prihodi su najviše pali Volvu – za 13,1 posto.

Pad od preko 10 posto zabilježili su još BYD i General Motors (GM). Cijelu priču otežavaju električni modeli koje proizvođači moraju prodati u većem broju kako bi smanjili prosječne emisije. Zbog skupog razvoja električnih komponenti, marže na električnim modelima su niže. To znači da što više električnih automobila prodaju, to manji profit po automobilu ostvaruju.

BYD s najvećim padom profita

Ako usporedimo profit najvećih proizvođača automobila, brojke su još više u crvenom. Većina je pretrpjela pad profita. Najcrnje je kod BYD-a, gdje je profit potonuo za 56 posto. BYD je pretrpio jedno od najzahtjevnijih tromjesečja među kineskim proizvođačima. Cjenovni rat na kineskom tržištu snažno je pritisnuo marže. Tvrtka u Kini i dalje ostaje vodeća po broju prodanih vozila, ali je profitabilnost pod velikim pritiskom. Za gotovo trideset posto profit je pao Volvu, Geelyju i Volkswagenu. S nešto manjim, ali još uvijek primjetnim padom, prvo su tromjesečje završili BMW, Mercedes-Benz i GM.

U zelenom su tako samo Tesla, Toyota i Ford. Potonji se može pohvaliti visokom prodajom profitabilnih kamioneta F-150 te gospodarskih vozila. Odjel klasičnih automobila (Ford Blue) poništava gubitke električnog odjela (Ford E), gdje se gubici smanjuju. Tvrtka je također provela reorganizaciju koja se očituje u nižim troškovima. I Tesla je povećala profit zbog nižih troškova.

Toyotin rast može se pripisati padu vrijednosti jena. Najveći svjetski proizvođač profitira od toga što prodaje više unosnijih hibrida, nisu spuštali cijene te se nisu upuštali u cjenovni rat na tržištu električnih modela. U isporukama su rast ostvarili samo Stellantis, Tesla i Geely. Stellantis je odabrao strategiju veće prodaje, što ih je prisililo na popuste i snižavanje cijena.

Na udaru su marže

Automobilska industrija u prvom tromjesečju prema prihodima nije bila u krizi. Međutim, pod sve većim su pritiskom marže. EBIT marža otkriva odnos između operativne dobiti i prihoda. U automobilskoj industriji EBIT marža je posebno važna jer brzo otkriva koji proizvođači imaju učinkovit poslovni model.

Više nije važno koliko prodaš, nego koliko zaradiš po vozilu. Promjene EBIT marži ukazuju na razlike u sposobnosti održavanja cijena. Dok većina masovnih proizvođača povećava brojke na račun nižih marži, tvrtke s većom cjenovnom snagom ili učinkovitijim poslovnim modelom uspijevaju očuvati ili poboljšati profitabilnost. Ispodprosječne marže su ispod tri posto, respektabilne marže su u rasponu između tri i šest posto, a dobre iznad šest posto.

BYD je u prvom tromjesečju smanjio EBIT maržu s oko 6,5 na otprilike tri posto, što je posljedica cjenovnog rata na kineskom tržištu električnih vozila. I Geelyju se marža primjetno smanjila – s 8,6 na 5,6 posto. Toyotina EBIT marža u prvom je tromjesečju pala s oko devet na približno 4,5 posto.

I Toyota je pod visokim pritiskom, ali još uvijek ima znatno višu maržu od BYD-a. Tesla je u prvom tromjesečju udvostručila EBIT maržu na 4,2 posto, što je svrstava uz bok Toyoti i ukazuje na poboljšanje profitabilnosti unatoč zahtjevnom okruženju na tržištu električnih vozila.

Učinak cjenovnog rata i snižavanja cijena najvidljiviji je kod Stellantisa, gdje se EBIT marža spustila na svega 0,9 posto.

Marže proizvođača tope se već najmanje dvije godine. U trećem tromjesečju prosječna EBIT marža u industriji nastavila je kliziti i zaustavila se na 3,9 posto, pokazuju podaci konzultantske tvrtke Bain. To je gotovo 60 posto manje od vrhunca u 2021. godini i znatno niže od razine prije covida.

Marže se tope zbog manje potražnje, sve većih cjenovnih pritisaka, visokih troškova financiranja i ulaznih troškova. Nesigurnost oko brzine prihvaćanja električnih vozila i dalje utječe na profitabilnost, budući da proizvođači moraju snositi troškove paralelne proizvodnje i razvoja električnih i klasičnih automobila, navodi se u nastavku.