Mislite da ulaganjem u S&P 500 diverzificirate portfelj? Slika se drastično promijenila

Kamatne stope, rekordne valuacije i golema ulaganja u umjetnu inteligenciju iz temelja mijenjaju odnos rizika i prinosa na globalnim tržištima. Istodobno, sve veća dostupnost ulaganja otvara vrata i malim ulagačima, no donosi i nove rizike. O tome gdje profesionalni investitori danas vide prilike, a gdje najveće opasnosti, za Bloomberg Adra TV govorio je Marin Onorato iz Mathematica Capital Partnersa.

Era visokih prinosa i strah od inflacije

Prije nekoliko godina prinos od preko pet posto na američku desetogodišnju obveznicu smatrao se psihološkom granicom koja bi ozbiljno pritisnula dionice. Danas se postavlja pitanje jesmo li zauvijek izašli iz ere jeftinog novca i ultra visoke likvidnosti. Onorato podsjeća da je prinos od pet posto kratko dosegnut još prije više od desetljeća, što je tada racionalno potaknulo investitore na seljenje dijela portfelja u obvezničke strategije.

Danas, međutim, prinosi na obveznice rastu simultano diljem svijeta, predvođeni Sjedinjenim Američkim Državama i Japanom. Dva su ključna razloga za to. Prvi su neprekidno rastući deficiti razvijenih država, uključujući i tradicionalno štedljive zemlje poput Njemačke. Drugi razlog je inflacija, koja je nakon šokova s energentima i pandemijskih zastoja u lancima opskrbe stvorila trajnu nesigurnost.

Zbog toga investitori sve manje žele imati fiksni prinos jer sumnjaju u realnost službenih stopa inflacije koje objavljuju državni zavodi za statistiku. Umjesto toga, kapital se dominantno seli u dionice i zlato, koje je u posljednje dvije godine zabilježilo ekstreman rast vrijednosti.

Rizici umjetne inteligencije i utrka za dugom

Iako bi rast prinosa na bezrizične instrumente trebao utjecati na diskontiranje novčanih tokova i zaduživanje kompanija, rast zarada pogonjen umjetnom inteligencijom i dalje je iznimno snažan. Ulaganja u podatkovne centre raspršuju se na cijeli niz povezanih industrija, pa investitori još uvijek ne smatraju trenutne razine prinosa na obveznice dovoljnim razlogom za izlazak iz dioničkih strategija.

Ipak, Onorato upozorava na rizike. Tržišna kapitalizacija kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom, posebno u Americi, dosegnula je nezapamćene razine. Iako valuacije velikih tehnoloških tvrtki povijesno nisu na apsolutnim vrhuncima, ključno je pitanje mogu li one dugoročno održati trenutni rast prihoda. Najveći rizik leži u sposobnosti monetizacije ogromnih ulaganja u razvoj jezičnih modela i infrastrukture te tempu njihove amortizacije.

Uz to, stvara se pritisak na tržištu duga. Tehnološke kompanije natječu se za kapital s državama. Banke procjenjuju da će sektoru umjetne inteligencije iduće godine trebati oko 500 milijardi dolara samo u obliku duga, dok američki deficit iznosi oko tisuću milijardi dolara. Zbog strateške važnosti tehnologije, država već sada snažno podupire sektor kroz regulativu i političke inicijative, a taj će se trend vjerojatno nastaviti neovisno o političkim previranjima u Washingtonu.

S&P 500 kao oklada na tehnološke divove

Za male ulagače koji su se godinama oslanjali na S&P 500 kao zlatni standard diverzifikacije, slika se drastično promijenila. Zbog golemog rasta najvrednijih kompanija, ulaganje u taj indeks danas velikim dijelom predstavlja okladu na nekolicinu tehnoloških divova usmjerenih na umjetnu inteligenciju.

Ekonomija je sve više koncentrirana u tehnološkom sektoru, a umjetna inteligencija već sada značajno podiže produktivnost, s potencijalom da premaši i sam utjecaj interneta. Unatoč upozorenjima na rizike koncentracije u posljednje dvije godine, Onorato ističe kako se pokazalo da je dugoročno ulaganje u američki tehnološki sektor bila najbolja odluka. Američko dioničko tržište postalo je preveliko i previše isprepleteno s financijskom imovinom građana da bi vlasti mogle olako dopustiti snažnije korekcije cijena.

Domaće tržište: Nekretnine i dalje dominiraju

Kada se pogledaju hrvatski ulagači i šira regija, tradicionalna sklonost prema nekretninama i bankovnim depozitima ostaje čvrsto ukorijenjena. Unatoč demokratizaciji financijskih tržišta, Onorato smatra da to nije nagrizlo navike ulaganja u ciglu i beton. Cijene nekretnina u Hrvatskoj godinama rastu, a povrat u posljednjih pet do šest godina bio je jedan od najboljih u Europi.

Ipak, primjetne su promjene u svijesti građana. Visoka inflacija natjerala je građane, bez obzira na to raspolažu li s nekoliko tisuća ili milijuna eura, da ozbiljnije promišljaju o upravljanju likvidnošću. Izdavanje državnih trezorskih zapisa i narodnih obveznica potaknulo je taj proces, probudivši interes za alternativnim oblicima zaštite kapitala izvan klasične štednje i nekretninskog sektora.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.