Hrvatska dobila prvu energetsku zajednicu, njezin osnivač smatra da je to tek početak

S obzirom na to da u Hrvatskoj puno toga ne zaživi prije no što prijeđe mukotrpan put kroz administrativno-regulatorne barijere, ništa nije čudnovato da se to dogodilo i s energetskim zajednicama.

Premda se još ne može reći da su zaživjele jer je napravljen tek prvi korak, ipak osnivanje prve energetske zajednice građana vrijedi zabilježiti i promatrati kao moguću značajnu promjenu na domaćoj energetskoj sceni.

Kako kaže Goran Jurišić iz energetske tvrtke Grid One, start-up tvrtke osnovane prije četiri godine koja razvija proizvode i usluge za potrebe naprednih pametnih mreža, trebalo je godinu dana da se prođe kroz administrativne procedure i dođe do registracije pri Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) s dozvolom na pet godina.

Moja energetska zajednica MEC (My Energy Community) tako je prva energetska zajednica građana upisana u registar HERA-e, a tvori je šest fizičkih osoba koje su zaposlene u tri tvrtke – Grid One te dvije IT tvrtke Informel i Syntio.

"Razvili smo platformu koja olakšava organiziranje energetskih zajednica, no razvivši platformu shvatili smo da zapravo nemamo tržište. Kako energetske zajednice nisu postojale, prije otprilike godinu dana odlučili smo sami krenuti napraviti jednu takvu zajednicu s ciljem da i drugi iskoriste naše iskustvo", govori za Bloomberg Adriju Jurišić.

Grid One tim | Zicer

Prvi korak je bio osnivanje udruge kao formalni okvir za zajednicu i tu je nastala prva komplikacija.

"Trebalo je pokazati da će udruga, odnosno zajednica, biti neprofitna jer je prva reakcija bila da se udruga ne može baviti proizvodnjom i opskrbom električnom energijom jer je to tržišna djelatnost. Za to je trebalo oko šest mjeseci da bi nakon toga trebalo još dodatnih šest mjeseci za ishođenje registracije pri HERA-i. Vjerujem da bi sada drugima moglo ići lakše jer smo demonstrirali da energetske zajednice nisu neki entitet koji ima za cilj izmanipulirati pojam udruge", navodi Jurišić.

Dodaje da će s drugima koji imaju ambiciju osnovati energetsku zajednicu rado podijeliti potrebne dokumente, poput statuta udruge, kako bi im se olakšalo probijanje do registracije.

"Nama nije cilj da ova zajednica raste i da okupljamo nove članove, ovo je pokazna zajednica ili pilot projekt. U komunikaciji smo s HEP-ODS-om kako bi operativno postavili stvari da funkcioniraju i nadam se da će do kraja godine sve biti potpuno funkcionalno. Želimo ovaj rezultat koristiti za nastavak razvoja novih funkcija za energetske zajednice kao što je baterijski sustav ili optimiziranje rada energetskih zajednica. Mi smo tehnološki provider i ne želimo nešto razvijati, a da to nismo testirali i sada imamo poligon za rad", pojašnjava Jurišić.

Prva energetska zajednica u Hrvatskoj/Izvor: Grid One

U MEC-u je riječ o energetskoj zajednici četiri obiteljske iz iste ulice u okolici Zagreba. Jedna obiteljska kuća ima sunčanu elektranu, a druge su potrošači tako da se višak energije dijeli.

Kako već napomenusmo, najveća prepreka za razvoj energetskih zajednica je zakonska odredba po kojoj je to energetska djelatnost. To znači da je potrebno imati barem jednu zaposlenu osobu koja se bavi organiziranjem poslovanja.

"To je financijski neisplativo, pa se zalažemo za izmjenu zakona koja bi išla za tim da energetska djelatnost stoji samo za one zajednice koje žele sudjelovati na tržištu. One zajednice osnovane samo radi dijeljena energije ne bi trebale ispunjavati taj uvjet zapošljavanja. Zapravo, svi zapinju na toj točci, a interes je velik i imamo dosta upita. Prije par dana, primjerice, dobili smo upit s jednog otoka gdje žele organizirati zajednicu, no kada spomenemo potrebu zapošljavanja jedne osobe čitava se financijska konstrukcija ruši",  ističe Jurišić vjerujući da bi se donošenje zakonskih promjena brzo odrazilo na povećanje broja zajednica.

Pritom ističe primjer Austrije koja je prije tri godine imala pet energetskih zajednica, a sada ih ima preko tri tisuće što je veliki iskorak u relativno kratkom razdoblju.

 

 

Kako navodi, energetske zajednice su dobar alat za poticanje pravodobne potrošnje, odnosno kad postoji višak proizvodnja, i lokalne potrošnje čime se pomaže čitavom elektroenergetskom sustavu i smanjuju gubici.

Jedna od ideja za zakonsku promjenu je i dobivanje popusta na mrežarinu ako se proizvedena električna energija troši lokalno jer se time ne opterećuje čitav sustav. Taj bi popust mogao varirati ovisno o površini koju zajednica pokriva.

Na softverskom rješenju za funkcioniranje energetskih zajednica multidisciplinaran tim iz tri tvrtke radio je gotovo tri godine.

"Vi u stvarnom vremenu znate koliko trošite kod vas i u svakom trenutku znate koliko je energije na raspolaganju u cijeloj zajednici. Prema našim informacijama, takvo rješenje još ne postoji i pokušavamo ga plasirati i na vanjska tržišta. Da bismo to mogli napraviti moramo prvo pokazati da funkcionira kod nas. U odnosu na druga rješenja ključna je razlika da mi koristimo postojeća pametna brojila za preuzimanje podataka u stvarnom vremenu", objašnjava Jurišić.

Grid One | Zicer

Još jedna stvar koja se mora urediti je izmjena poslovnog sustava HEP-ODS-a koji je facilitator podataka ključnih za obračun.

Kako kaže Jurišić, HEP-ODS je sada u postupku izmjene sustava koji bi trebao omogućiti automatizirano, a ne manualno obračunavanje, odnosno operativno poslovanje energetskih zajednica.

Sve ovo pokazuje da je razmjena energije kao ideja konceptualno jednostavna, no da je proceduralno put do implementacije vrlo kompleksan.

Treba se nadati da će ovaj prvi korak stvarno otvoriti put ka preobrazbi ove dimenzije energetskog krajolika u Hrvatskoj.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar