Države članice Europske unije usuglasile su cilj smanjenja emisija za 90 posto do 2040. u odnosu na 1990. godinu, no do tog klimatskog pomaka došlo je tek nakon ublažavanja dijela prvotnih prijedloga.
Dogovor je objavljen nakon maratonskih pregovora ministara okoliša u Bruxellesu i postignut je tek nakon niza ustupaka, među kojima i onoga da države mogu veći dio smanjenja ostvariti kupnjom međunarodnih ugljičnih kredita.
Ovaj kompromis otvara put da EU na COP30 samitu Ujedinjenim narodima pošalje ažuriranu klimatsku obvezu. Time se Unija jasno distancira od politike Donalda Trumpa, koji ponovno povlači SAD iz Pariškog sporazuma i prošlog je mjeseca blokirao globalni porez na ugljik u brodarstvu.
Čitaj više
Zeleni sektor ponovno osvaja povjerenje ulagača uz snažan rast prinosa
Snažan rast potražnje za energijom u AI eri vraća interes za čiste tehnologije.
03.11.2025
Trgovci masovno ulažu u baterije velikog kapaciteta u Europi, razlog je jednostavan
Trgovci robom poput Vitola, Trafigure i CCI-ja u tome vide priliku, ulažući stotine milijuna dolara u baterije velikog kapaciteta.
13.08.2025
Nagli rast solarne energije u Europi gura mreže do granica izdržljivosti
Porasti napona i česti alarmi postali su svakodnevica u europskim kontrolnim sobama.
29.10.2025
Gospodarska stvarnost sustiže Europu i njezine klimatske ciljeve
Čelnici EU-a u Bruxellesu traže način kako uskladiti klimatske ambicije s oslabjelom industrijom.
23.10.2025
Ni unutar same Unije više nema jedinstva kao prije pet godina. Fokus se sve više pomiče prema zaštiti industrije i rastu gospodarstva, a unatoč dodatnim pogodnostima za kućanstva i tvrtke, Mađarska, Slovačka i Poljska glasno su se usprotivile dogovoru.
Iako se nije glasalo, Bugarska i Belgija suzdržale su se, a Austrija je podršku uvjetovala dodatnim pojašnjenjima.
U četvrtak u Belemu u Brazilu počinju dvodnevni klimatski razgovori svjetskih čelnika, a službeni pregovori na COP30 kreću 10. studenoga.
Bloomberg
Jedna od najosjetljivijih točaka pregovora bila je veća upotreba međunarodnih kredita prema članku 6. Pariškog sporazuma. Granica će se podići na pet posto neto emisija iz 1990., umjesto tri posto koliko je predložila Europska komisija. Primjena kreće 2031. kroz petogodišnje pilot razdoblje, ranije nego što je Komisija tražila, i krediti neće biti ograničeni samo na sektore izvan europskog tržišta ugljika.
To znači da EU mora smanjiti emisije kod kuće za najmanje 85 posto, a preostalih pet posto pokriti jeftinijim kreditima iz inozemstva, koje bi tvrtke potencijalno mogle koristiti i u okviru sustava trgovanja emisijama.
Ovaj dogovor sada postaje pregovarački stav članica za sljedeću fazu zakonodavnog procesa u razgovorima s Europskim parlamentom i Komisijom.
Kako bi tranzicija bila lakša za potrošače i industriju, članice su i prije sastanka dobile određena jamstva, uključujući zaštitu čeličnog sektora te naglasak na takozvanu tehnološku neutralnost, što otvara prostor većem uključivanju nuklearne energije kao što inzistira Francuska.
Tijekom samog sastanka uvedene su i nove ustupke, među kojima i odgoda početka novog tržišta ugljika za goriva u prometu i grijanju za 2028. godinu. Nekoliko država, uključujući Poljsku, tražilo je to odgađanje zbog straha od rasta cijena energije i mogućeg nezadovoljstva birača.
Dogovor o cilju za 2040. poslužio je kao platforma za novi Nacionalno utvrđeni doprinos EU prema UN u. Zbog podjela među članicama, EU je već propustila više rokova za ažuriranje tog dokumenta.
U srijedu je dogovoreno da će kao nova obveza biti predstavljeno smanjenje emisija u rasponu od 66,3 do 72,5 posto do 2035. godine.